Ministri spoljnih poslova EU uveli sankcije Bjelorusiji
22. juni 2021Ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn se u Evropskoj uniji cijeni zbog otvorenosti s kojom govori. U stanju je da izgovori jezgrovite rečenice kao što je ova: „Staljinizam i državni teror nemaju više mjesta u 21. vijeku“.
A o upravo uvedenim sankcijama Bjelorusiji on je rekao da bi trebalo da zabole. Dodao je i da je EU odlukom od ponedjeljka (21.6.) pokazala da može, kad hoće – ta izjava se odnosi na čestu kritiku upućenu Briselu da spoljna politika EU oklijeva. Ovaj put Aselborn može biti zadovoljan jedinstvom svojih kolega i njihovom spremnošću da djeluju.
Mjere protiv glavnih privrednih područja
Zabrane izvoza i blokade sada su usmjerene protiv sedam privrednih područja kojima dominiraju bjeloruske državne firme, a koje, prema procjeni EU, doprinose održavanju Lukašenkovog režima. Tako bi trebalo da se obustavi uvoz kalijumskih đubriva iz Bjelorusije koji spada u najvažnije proizvode za bjeloruski izvoz. Bjelorusija je druga u svijetu po izvozu kalijum karbonata.
Sankcije se odnose i na petrohemijski, duvanski i finansijski sektor, ali i tehnologije dvojne upotrebe (koje se mogu koristiti i u vojne i u mirnodopske svrhe) koje nisu bile obuhvaćene sankcijama prema vojnom sektoru, kao na primjer tehnologije nadzora i praćenja. Zamrzavanje imovine i zabrana ulaska u EU uvedena je za članove bjeloruskog rukovodstva koji su, prema Briselu, odgovorni za prisilno slijetanje putničkog aviona kompanije Rajaner. Sankcije se odnose na ukupno160 osoba.
Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Masje posle samita bio veoma zadovoljan: „EU je isporučila to što treba“. Mas je dodao da će nove sankcije po sektorima pogoditi Bjelorusiju, pošto su usmjerene protiv državnih pogona koji finansiraju režim. „Trebalo bi da se isuše“, rekao je Hajko Mas.
Litvanski liberalni član Evropskog parlamenta, Petras Auštrevičius, vjeruje da donošenje odluke o sankcijama predstavlja „veoma jaku, čak i pravovremenu poruku Lukašenkovom režimu“. Istovremeno, on očekuje da EU pronađe bolje načine za podršku bjeloruskom civilnom društvu, kojem je „naša podrška toliko potrebna“.
Svi se slažu, pa i Austrija
Izgleda da su u ranijim pregovorima o sankcijama među nekim ambasadorima u Briselu postojali otpori. Naročito se Austrija istakla blokadom. To je sada demantovao austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg, tvrdeći da njegova vlada nikada nije imala namjeru da se suprotstavi ekonomskim sankcijama. Dodao je, da je Austrija, naprotiv, pokazuje „jasan stav“, na primjer u pogledu sankcija u vazdušnom saobraćaju. „Poslije bezobzirnog akta vazdušne piraterije moramo (režimu u Minsku) zavrnuti ruku“.
Naravno, ni civilno društvo ni privatne firme u Bjelorusiji ne bi trebalo da budu pogođeni ekonomskim sankcijama, već državne firme. Šef austrijske diplomatije je izjavio da izvještaji po kojima je njegova zemlja protiv sankcija naprosto „nisu tačni“. On je upozorio da bi sankcije morale da budu u stanju da pravno izdrže sud, jer je su takve mjere često bile osporavane pred Evropskim sudom.
Austrija je ekonomski veoma angažovana u Bjelorusiji, pa će 80 austrijskih firmi biti pogođene sankcijama. Posle Rusije, Austrija je po obimu investicija na drugom mjestu kao investitor, a 80 odsto stranih kredita u Bjelorusiji potiče iz austrijskih banaka, naročito iz banke koju je osnovala Rajfajzen banka. Bjeloruski Telekom je u vlasništvu austrijske kompanije A1. Od svih zemalja Evropske unije Austrija će imati najveću štetu od sankcija.
EU konačno govori „jezikom moći“
Umjesto simboličnog bockanja, sada su uvedene „ozbiljne sankcije“, smatra portparol Zelenih u Evropskom parlamentu Rajnhard Bitikofer. Poslije neviđene provokacije, kada je Minsk oteo putnički avion koji je letio iz Atine za glavni grad Litvanije Viljnus, krajnje je vrijeme da Evropska unija bude nedvosmislena, kako ne bi ohrabrila one koji bi da oponašaju Bjelorusiju.
Naravno, sankcije će nešto koštati i EU. „Ne možeš napraviti kajganu, a da ne razbiješ jaja“, kaže Bitikofer i dodaje da nisu iscrpljene sve moguće mjere. EU je već spomenula mogući prekid finansijskog saobraćaja i isključenje Minska iz međunarodne bankarske mreže SWIFT. Bitikofer je u cjelini zadovoljan pošto Evropljani konačno govore „jezikom moći“.
Bjeloruska opozicionarka Svetlana Tihanovskaja upozorila je ministre spoljnih poslova Evropske unije da bi bjeloruski režim mogao da pokuša da trguje nudeći puštanje pojedinih političkih zatvorenika. Kako bi ilustrovala opasnost kojoj su izloženi protivnici režima, ona je pokazala policijski metak uklonjen iz pluća mladog aktiviste koji je u Bjelorusiji demonstrirao protiv Lukašenka.
Tihanovskaja je odavno zahtijevala pooštravanje sankcija protiv zvaničnog Minska. Sada je izrazila zadovoljstvo mjerama koje su donesene. Sankcijama će se, kako je saopšteno, priključiti SAD, Velika Britanija i Kanada. Time će one imati još veće dejstvo.
Evropska narodna partija, poslanički klub u Evropskom parlamentu koji okuplja konzervativne partije, zahtijeva da se protiv bjeloruskog predsjednika Lukašenka podigne optužnica pred međunarodnim sudom zbog zločina protiv čovječnosti. Šef poslaničkog kluba Manfred Veber podsjeća na još jedan pokušaj ucjene koji dolazi od režima u Minsku – on ilegalne doseljenike šalje nazad sa bjelorusko-litvanske granice kako bi izvršio pritisak na Viljnus. Veber podržava „mobilizaciju osoblja Fronteksa“, objasnivši na Tviteru da Lukašenko ne može odlučivati o tome ko smije u Evropu.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu