Mine iz BiH otplovile ka Srbiji i drugim zemljama

Poplave u BiH I Srbiji, iako su prestale kiše i nivo vode opada, opasnost još nije prošla, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i dodaje:

Stručnjaci u BiH upozoravaju na opasnost od klizišta pri čemu je više od 100.000 stanovnika ostalo bez napajanja električnom energijom. U Srbiji se snabdijevanje strujom ponovo uspostavlja, ali je problem što su neka mjesta ostala bez pitke vode. Upozorava se na korištenje vode iz slavina, jer bi rezervoari mogli biti zagađeni ali i zbog leševa uginule stoke. Ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier, čija posjeta BiH se očekuje naredne sedmice, obećao je podršku Savezne vlade Njemačke vladama u BiH I Srbiji. Stručnjaci njemačke Službe za tehničku pomoć su već u Srbiji. Međutim, u središtu pažnje srbijanskih medija su se našli pomoćnici iz Rusije, koja je još prošle sedmice poslala avion sa materijalno-tehničkim sredstvima za pomoć ljudima stradalim u poplavama, kao i 76 spasilaca. Mediji u Srbiji o aktivnostima pomoćnika iz Rusije izvještavaju sa velikim simpatijama, dok pomoć iz evropskih zemalja skoro da i ne spominju”, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Mine bi mogle oštetiti hidroelektrane

U vodenim bujicama su iz BiH otplovile mine koje sada predstavljaju opasnost za druge zemlje u slivu Dunava, piše politički magazin„Focus“.

„Prije poplava u minskim poljima u BiH je bilo markirano oko 120.000 minsko-eksplozivnih sredstava, zaostalih iz ratnih sukoba 1992.-1995. Eksperti se plaše posljedica koje bi mogle izazvati brojne mine, koje je pokrenula vodena masa. ‘Mine su se pojavile tamo gdje ih nikada nije bilo‘, izjavio je glasnogovornik Centra za mine u BiH. Zbog toga će, kako je najavljeno, u ugrožena područja biti poslani demineri. Razmjeri ovog problema su još nejasni i mine bi s vodom mogle doći u zemlje u okruženju. Rijeke iz BiH se ulijevaju u Savu, koja teče duž hrvatske granice i u Srbiji se ulijeva u Dunav. Strahuje se da bi mine tako mogle dospjeti u polovinu zemalja jugoistočne Evrope. Mine koje su bujice sa sobom ponijele su posebno opasne za turbine hidroelektrana“, piše „Focus“.

Erdogan nije dobrodošao u Keln

Njemačka štampa piše i o predstojećoj posjeti turskog premijera Erdogana Kelnu. Frankfurter Allgemeine Zeitung s tim u vezi primjećuje: „Erdogan kritikuje vladu Njemačke kao što je njemački predsjednik Joachim Gauk, tokom svoje nedavne posjete Turskoj, kritikovao njegovu vladu. Pri tome je već sama najava toga bila izraz ludila koje prati Erdoganov rastući gubitak osjećaja za realnost. Gaukova zapanjenost zbog ugrožavanja demokratije i vladavine prava u Turskoj je usmjerena ka zemlji, koja se pod vodstvom Erdoganovog AKP-a sve više udaljava od slobode, sigurnosti i pravne države. Međutim, Erdoganova kritika i zabrinutost za Njemačku nisu usmjerene ka pravnoj državi i demokratiji. Za njega je kritika Njemačkoj zbog serije ubistava migranata koju su počinili neonacisti sredstvo za ostvarenje cilja, a to je mobilizacija pristalica za realizaciju nacionalističkog projekta, u kome vjerske i kulturne manjine nemaju mjesta“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Na istu temu list "Süddeutsche Zeitung" piše: „Premijer Turske svoj predizborni nastup priprema za svoje njemačko-turske poklonike. No, strahuje se da bi Erdogan opravdani bijes, koji je izazvao njegov autoritarni i prezrivi način upravljanja vladom i prezrivo ophođenje čak i prema žrtvama rudarske nesreće u Somi, mogao sa sobom „donijeti“ u Njemačku. Zbog toga on, izuzev u krugu svojih pristalica, nije dobrodošao u Njemačku. Ipak, šef vlade zemlje sa kojom Njemačka ima blisku saradnju, u diplomatskom smislu nije persona non-grata (nepoželjna osoba). On ima pravo da održi govor u Kelnu, iako se to mnogima ne sviđa. Pa ipak bi trebao sam uvidjeti da ovo možda i nije najbolji trenutak da insistira na svojim principima“, ističe se u komentaru lista "Süddeutsche Zeitung“.