Milijarde za američku infrastrukturu

Američki predsjednik Joe Biden je imao velikih muka ispuniti barem dio svog središnjeg predizbornog obećanja o gigantskim investicijama, usporedivim jedino još sa Rooseveltovim New Dealom. Nakon mnogo natezanja je kasno ovog petka  i Kongres prihvatio paket investicija volumena oko 550 milijardi dolara u sljedećih nekoliko godina, što je uz već postojeće mjere preko bilijun dolara koje američka vlada želi uložiti u tamošnju infrastrukturu.

Jer najveća gospodarska sila naše planete zapravo stoji na krhkim nogama infrastrukture koja se često stvarala još početkom 20. stoljeća i gdje je kompanijama u pravilu zarada bila važnija od pitanja, hoće li dalekovodi, željezničke pruge ili mostovi biti sposobni izdržati izazove budućnosti. Tako i ne čudi da uvijek iznova dolazi do problema već i zbog banalnih razloga, a zemlja koja želi ostati i tehnološka velesila - si to ne može više dopustiti.

Tako će Washington u sljedećim godinama potrošiti oko 110 milijardi dolara u obnovu ili gradnju cesta i mostova, 39 milijardi dolara je predviđeno za javni gradski prijevoz, još 66 milijardi za željezničke pruge, 42 milijarde za zračne i pomorske luke. Biden ovim mjerama svakako želi ispuniti svoja obećanja o očuvanju okoliša, tako da su tu sredstva i za postaje za električna vozila, kako osobna tako i javnog prijevoza.

A gdje su socijalni i ekološki programi?

Taj dio investicijskog paketa je zapravo dobrim dijelom prihvatljiv i oporbenim Republikancima: svaka savezna država i američki grad bi od tog paketa mogli imati koristi, a bit će posla i za velike i za male kompanije. Najviše problema je Biden zapravo imao privoljeti članove kongresa vlastite stranke koji od početka nisu bili zadovoljni što je Biden iz pragmatičnih razloga podijelio svoj ukupan plan mjera investicija. Jer je znao: za ova ulaganja u infrastrukturu će moći privoljeti i oporbu, ali će oko paketa mjera za opsežnu reformu socijalnih programa će biti mnogo više problema.

Zato su upravo socijalno nastrojeni Demokrati odbijali prihvatiti ovaj paket mjera za infrastrukturu dok se ne postigne dogovor i o paketu za socijalne, ali i ekološke programe koji je zapravo trebao imati još veći volumen nego ovaj za infrastrukturu - riječ je bilo o oko 3,5 bilijuna dolara. Obzirom na veoma tijesnu većinu u Kongresu, Biden si nije mogao priuštiti neposlušnost članova kongresa iz vlastite stranke.

Tek koncem listopada/oktobra je Biden predstavio i taj paket, doduše u upola manjem iznosu od 1,75 bilijuna dolara, ali je to barem potaklo na razgovore različitih frakcija unutar Demokrata - i odluke koju je noćas donio Kongres. No hoće li i kada će američki Senat i Kongres prihvatiti i taj paket socijalnih mjera, tu američki predsjednik mora voditi još žestoke bitke.

aš(agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu