Migrantska kriza: "EU od BiH zahtijeva rješenje"

Tageszeitung: Nakon požara 1.700 ljudi, prema navodima Europske unije, je bez krova nad glavom na velikoj hladnoći. Što se još mora dogoditi kako bi se ljudima pomoglo?

Karl Kopp: Stanje je dramatično. Radi se o preživljavanju oko 1.700 ljudi koji se nalaze na lokaciji Lipa. Temperature padaju, oni neće preživjeti ako ne budu smješteni pod humanim uvjetima. Riječ je o vanrednoj humanitarnoj situaciji i ti ljudi se moraju spasiti. To znači: oni moraju biti evakuirani. I to u Europsku uniju. No EU ne smatra da je zaista odgovorna za njih. Ona od BiH zahtijeva rješenje i najavljuje finansijsku pomoć od dodatnih 3,5 miliona eura. EU i zemlje članice koje su 2016. godine nasilno zatvorile Balkansku rutu i istodobno ispregovarale Sporazum sa Turskom doprinose tome da danas imamo mizerno stanje na grčkim otocima i na Balkanu. To je sasvim jasno njihova odgovornost. Ljudi, kojima je potrebna zaštita, istrajavaju tamo u blatu, jer su mjere odbrane EU dale rezultat i dovele ih tamo gdje su sada.

Dakle, mora li se otvoriti hrvatsko-bosanska granica?

Ljudi, koji su zaglavili u BiH a takvih je između 8.000 i 10.000, su u najnestabilnijoj zemlji na Balkanu. Oni su tamo zaglavili jer nasilno i protivno međunarodnom pravu bivaju vraćani sa vanjske granice EU - iz Hrvatske. Stanje u Lipi i drugim ružnim mjestima se može razumjeti samo ako se uvidi da tražiteljima azila sistematski bivaju uskraćena njihova elementarna prava. Eurpska unija, Europska komisija, ali i Njemačka šute kada je riječ o permanentnim povredama ljudskih prava, pushbackovima od strane Hrvatske.

Vi smatrate da je EU odgovorna, ali ništa se ne dešava. Šta bi mogla i trebala uraditi sada Njemačka?

Njemačka je snažna i važna članica EU. Njemačka bi morala biti predvodnik. Morala bi se udružiti sa portugalskim predsjedateljima EU i usvojiti brze mjere spašavanja. Još jednom: Upravo sada ne pomažu nikakvi govori. Ljudi se moraju evakuirati i izvući iz te situacije. To je pitanje sati. Jer u tranzitnoj državi BiH, ne mogu se očekivati rješenja u skladu sa međunarodnim pravom i ljudskim pravima. Cinično držanje EU, u smislu  - mi ćemo dati nešto novaca i ljudi onda trebaju tamo ostati -  jer pogrešno i daleko od realnosti.

Čini se da je njemačka vlada podijeljenja. Predsjednik Kluba poslanika SPD-a u Bundestagu Achim Post se pokazao otvorenim za prijem tražitelja azila. Političari CDU-a Friedrich Merz i Thorsten Frei to pak eksplicitno odbijaju. Sada je ministarstvo unutarnjih poslova obznanilo da Njemačka na licu mjesta želi pomoći, ali ne planira primiti izbjeglice u Njemačku. Kako to ocjenjujete?

"Na licu mjesta" znači u prevodu: zaštita izbjeglica da, ali ne kod nas. Kreiraju se svjesno brutalne i ružne slike kako bi se oni, koji traže azil, zastrašili. To sa zaštitom ljudskih prava nema ništa. Lipa ili Moria 2.0 su dijelovi lanca ružnih lokacija koje Europa stvara na osnovu nemilosrdne azilantske politike. U Njemačkoj postoje savezne zemlje i općine koje su spremne primiti izbjeglice, ali tu namjeru blokira Ministarstvo unutarnjih poslova. To je osnovni problem. U EU postoji još samo mala koalicija zemalja koje su spremne na prijem izbjeglica. No mi imamo brojne gradove i regione, ne samo u Njemačkoj, koji su spremni učiniti više kako bi odbranili prava izbjeglica i ljudsko dostojanstvo. Njemačka, kako se čini,  radi na tome da spriječi ponavljanje 2015. godine. To je u međuvremenu i mantra EU.

Karl Kopp je sociolog i šef Odjela za Europu organizacije ProAsyl. Intervju s njim objavio je list Tageszeitung iz Berlina. 

Priredila: Zorica Ilić