Migranti najveći gubitnici u pandemiji
19. oktobar 2020
Pandemija i njene posljedice promijenili su život ljudi na cijeloj planeti. Međutim, migranti su znatno više pogođeni krizom od ostalih. To je ustanovila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja okuplja zapadne industrijske zemlje.
Migranti su doprinosili održavanju bitnih usluga u društvima i za vrijeme restriktivnih mjera – u zdravstvu, malim prodavnicama i dostavi. Čak i usred najjačeg talasa zaraze, vlade su u vrijeme žetve napravile izuzetak i otvorile granice za sezonske radnike na poljima.
OECD je izračunao prosiječan udio migranata u pojedinim pozivima. Na primjer, ljekara stranog porijekla je 24 odsto, a bolničkog osoblja i njegovatelja 16 odsto. Otud i veći procenat migranata koji su se zarazili korona-virusom.
Često je faktor i način stanovanja – njima na raspolaganju stoji manje stambenih kvadrata nego domaćem stanovništvu. U zemljama obuhvaćenim istraživanjem, rizik od zaraze je za migrante najmanje dvostruko veći nego kod ostalih grupa stanovništva.
Migranti su prvi koji ostaju bez posla
Ova grupa stanovništva je više pogođena ekonomskim posljedicama pandemije od ostalih. Mnogi od njih rade u ugostiteljstvu i hotelijerstvu te u turizmu – dakle upravo u onim branšama koje se sada bore za opstanak.
U Evropskoj uniji su čak četvrtina zaposlenih u ugostiteljskoj branši stranci iz zemalja izvan EU. To je dvostruko više u odnosu na prosijek u ukupnoj ekonomiji. U toj branši su radni ugovori najčešće vremenski ograničeni. Zato su migranti često prvi koji ostaju bez posla.
Još nisu sređeni svi statistički podaci, ali je već sada jasno da je posebno teška situacija za migrante u zemljama južne Evrope te u Irskoj, Švedskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama.
Važan aspekt problema je zatvaranje škola. Djeca migranata su posebno pogođena uvođenjem učenja od kuće i nastavom putem interneta. Njihovi roditelji u prosijeku imaju manje novca za računare, manje mjesta kod kuće, a zbog poteškoća sa jezikom, mogu u prosijeku manje da pomognu djeci u izradi domaćih zadataka. Zato je primjetna tendencija da nastava kod kuće donosi više teškoća djeci migranata nego njihovim vršnjacima iz domaćih porodica.
Smanjena mobilnost
Pandemija je drastično smanjila mobilnost ljudi u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Procjenjuje se da je u prvoj polovini 2020. ona prepolovljena. Zatvaranje granica i ograničenje putovanja, otkazani letovi, sve je to doprinijelo ovom smanjenju broja putnika.
OECD procjenjuje da se to neće uskoro poboljšati, čak i kada se privreda oporavi. Razlog je što su se za vrijeme pandemije mnoga radna mjesta sa prisustvom u firmi pretvorila u mobilna radna mjesta, a i studenti su se prebacili na učenje putem interneta, pa više neće biti potrebno toliko ljudske mobilnosti kao ranije.
Međutim, i u zemljama porijekla migranata biće primjetne posljedice pandemije. Smanjiće se količina novca koju ljudi šalju porodicama u zavičaju. Tamošnje mogućnosti zapošljavanja će se pogoršati. Pošto zemlje u koje se ljudi tradicionalno useljavaju u potrazi za poslom pooštravaju mjere protiv ilegalnog doseljavanja, a legalne mogućnosti ulaska u te zemlje se smanjuju, to bi moglo dovesti do povećane frustracije u zemljama iz kojih se ljudi iseljavaju.
OECD: Pandemija pokazuje da su nam „drugi" potrebni
OECD upozorava na mogućnost da u zemljama koje su članice ove organizacije poraste netrpeljivost prema strancima zbog rasta nezaposlenosti. Migrante često doživljavaju kao konkurenciju za radno mjesto. U nekim zemljama vlasti su pokrenule kampanju kako bi se korigovala pogrešna slika o migrantima kao nosiocima zaraze.
OECD vidi migracije pozitivno i smatra da je migracija „integralni dio naših života" kao i „nešto, što nas povezuje".
Direktor odsijeka za zapošljavanje i socijalna pitanja pri ovoj međudržavnoj organizaciji Stefano Skarpeta kaže da nas je upravo pandemija naučila koliko su nam drugi potrebni. On upozorava da bi se dio postignutog napretka u integraciji migranata mogao poništiti. Skarpeta preporučuje vladama zemalja članica da integraciju migranata u društvo shvate kao dugoročnu investiciju.