Merkel predvodi borbu protiv desnih ekstremista

Dorothea Schneider živi u prekrasnom kraju: pitomi zeleni brežuljci, blještava žuta polja repice u cvatu u ljetnim mjesecima. A na istoku grad Görlitz: arhitekstonski biser odmah na granici s Poljskom. Turisti iz cijelog svijeta oduševljeni su starom gradskom jezgrom, s raskošnim kućama građenima u stilu kasne gotike, renesanse i baroka. Ali u ovom kraju ima i puno smeđih „mrlja". U ovom dijelu Njemačke je jaka i desničarska scena, u svim nijansama svoje egzistencije.

Ekstremni desničari mrze Dorotheu Schneider, ona je za njih neprijatelj. Zato što se četverostruka majka angažira protiv nacista, takozvanih „građana Reicha" („Reichsbürger") i njihovih simpatizera. Ona je predsjednica udruženja "Augen auf Oberlausitz" (kojim želi senzibilizirati javnost oko opasnosti desnog ekstremizma) i suorganizatorica inicijative "Paradiesvögel statt Reichsadler" koja okuplja aktiviste protiv ekstremnih desničara. Schneider se sa svojim istomišljenicima suprotstavlja sve vidljivijoj ekspanziji desničra u javnom prostoru. Organizirali su na primjer auto-korzo, šarena vozila su simbolizirala šarolikost današnje Njemačke. I tako su se provozali saveznom cestom broj 96, na kojoj već neko vrijeme svake nedjelje demonstriraju ljudi koji nisu suglasni s korona-politikom savezna vlade. Na tim se skupovima vijore službene njemačke zastave, ali i zastave „Njemačkog Carstva" – koje se moglo vidjeti i prošli vikend na velikom protestu u Berlinu i koje često nose i njemački neonacisti. 

Njemačka vlada ubuduće želi intenzivnije pomagati ljudima poput Dorothee Schneider. Nakon rasistički motiviranog atentata u Hanauu (savezna pokrajina Hessen) početkom ove godine u kojem je ubijeno devet osoba stranog porijekla, kabinet Angele Merkel je utemeljio posebni odbor koji se bavi isključivo desnim ekstremizmom. U tom tijelu se nalaze visokorangirani predstavnici vlasti, a na njegovom čelu je osobno sama kancelarka. U srijedu se on sastao po drugi put i članovi odbora su saslušali svjedočanstva osoba koje su i same doživjele mržnju, neprijateljstvo pa čak i bili meta pokušaja ubojstva. Razgovaramo s onima „koji su osobno doživjeli desni ekstremizam i rasizam", rekao je savezni ministar policije Horst Seehofer. Njegova je poruka objavljena na Twitter-kanalu Saveznog ministarstva unutarnjih poslova.

„Hitlerov pozdrav"

Na sastanku u Berlinu su sudjelovali i predstavnici organizacija poput „Zaklade Amadeu Antonio", udruženja migranata, ali i njemački znanstvenici. Istovremeno su stručnjaci njemačkoj vladi predstavili svoje preporuke borbe protiv ekstremne desnice – na licu mjesta je bila i Dorothea Schneider. Ona vrlo dobro iz vlastitog iskustva zna kakav je to osjećaj kad desni ekstremisti nekome prijete ili nekoga difamiraju. Kaže da je na skupu protivnika vladinih korona-mjera vidjela i ljude koji su pokazali „Hitlerov pozdrav". Oni, su, kaže Schneider, bacali jaja na nju i njezine istomišljenike u šarenim autima, a netko je na fasadi kuće jedne njezine kolegice nacrtao i kukaste križeve. 

"Zaštita od desno-ekstremnih napada" je jedna od najvažnijih preporuka, kaže Jutta Weduwen. Ona je voditeljica akcije „Sühnezeichen Friedensdienste", koja se povezela s drugim udruženjima i zajedno se anagažiraju na prevenciji desnog ekstremizma. Civilno društvo je „ključni temelj" u borbi protiv desničara, kaže ona. I zahtijeva trajno financiranje projekata kako se „ne bi morali svakih nekoliko godina ponovno podnositi zahtjeve" za odobravanjem sredstava. Tako se gubi ekspertiza, pribojava se Jutta Weduwen.

Ekspanzija u ruralnim područjima

Habri ljudi poput Dorothee Schneider nadaju se da sad dobiti izdašniju podršku. Pogotovo su ruralna područja oduvijek bila „plodno tlo" na kojem ekstremni desničari imaju veću podršku nego u gradovima. „I rastu i dalje." Ono što zabrinjava Schneider: "Tamo nemate zaštitu kao u većim gradovima." A to osjećaju i ljudi koje se diskriminira zbog njihove boje kože, porijekla ili religije.

I Markus Nierth iz vlastitog, gorkog iskustva zna koliko je u borbi protiv ekstremnih desničara, rasizma i antisemitizma važna umreženost u društvu. Bivši načelnik mjesta Tröglitz (Saska-Anhalt) je podnio ostavku 2015., nakon što se on osobno, ali i njegova obitelj našla na meti ogromnih prijetnji – zato što se založio za prihvat izbjeglica. Bilo je i prijetnji ubojstvom. O svojim iskustvima je napisao knjigu "Brandgefährlich - wie das Schweigen der Mitte die Rechten stark macht" o tome kako šutnja društvenog centra jača desničare.

Borba protiv nacista

I Nierth se u srijedu zaputio iz Tröglitza u Berlin, kako bi podržao mrežu organizacija koje rade na prevenciji desnog ekstremizma. Iako on nije više na nekoj političkoj dužnosti, i dalje se s puno elana angažira protiv desničarske propagande, agitiranja i nasilja – i za to već godinama plaća visoku cijenu. „Socijalni mobing", tako to naziva Markus Nierth. Neki od onih koji su ga ranije podržavali, od njega su se u međuvremenu distancirali. Zato što kritizira okruženje u kojem živi i ukazuje na opasnost ekstremističkih ideja. 

„Strategija zauzimanja prostora" koju provode desničari je uspješna, kaže Nierth dok priča o regiji u kojoj i dalje živi, bez obzira na veliku dozu neprijateljstva s kojom se suočava. Nakon što se povukao s dužnosti načelnika, u Tröglitz s se doselili novi desni ekstremisti.

Terorist NSU-a

U jednom selu nedaleko od Tröglitza živi i Ralf Wohlleben. Ovaj neonacist je 2018. u procesu terorističkoj skupini „Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU)osuđena na desetogodišnju zatvorsku kaznu, proglašen je krivim za pružanje pomoći u organizaciji i ubojstva u deset slučajeva. Nakon što je u istražnom pritvoru proveo više od šest godina, on će iza rešetaka morati provesti još tri godine i četiri mjeseca. Ali je podnio žalbu na presudu, ona još nije pravomoćna. I zato je trenutno na slobodi – sud i državno odvjetništvo smatraju da ne prijeti opasnost od bijega.

Činjenica da i osoba poput Wohllebena živi u blizini Tröglitza, kaže puno o porastu utjecaja desničarske scene u ovoj regiji, smatra Nierth. Moralo bi se utemeljiti mrežu „kako bi se suprotstavilo raspoloženju koje šire desničari", naglašava bivši načelnik. A pritom i sam zna najbolje koliko je to teško i koliko to može biti jalov posao. Svejedno se ne želi prdati. To vrijedi i za Dorotheu Schneider iz saske regije Gornje Lužice. „Može to biti jako obeshrabrujuće kad vidite da jačaju desničarske strukture", priča ona o svojim svakodnevnim dilemama. I zaključuje: „Morate ustati kad stvari postanu neugodne. Ja želim biti uzor mojoj djeci."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android