Merkel kod hrvatskih čuvara granica EU

Sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i vodećeg kandidata Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera s hrvatskim domaćinom Andrejem Plenkovićem ove subote nije samo puka podrška vjernog saveznika u kampanji za izbore za Evropski parlament. Jer, Hrvatska u ovom momentu važi za pouzdanog čuvara granica EU i tako pomaže da se o ovoj temi što manje govori uoči izbora. Pridržavanje, pak, ljudskih prava tu ne igra neku posebnu ulogu.

To je prije nekoliko dana potvrdio i tim švajcarske televizije SRF. Ova televizija je tokom dva dana na granici između BiH i Hrvatske snimila četiri tzv. push-backa, odnosno ilegalne deportacije izbjeglica iz Hrvatske na teritoriju svog susjeda. Ono o čemu organizacije za ljudska prava već odavno izvještavaju sada je očigledno i dokumentovano: protivpravno i uz upotrebu sile hrvatski policajci su protjerali izbjeglice na bh. teritoriju, iako su već bili na hrvatskoj teritoriji i u toj zemlji zatražili azil.

Uglavnom se radi o izbjeglicama iz Pakistana, Alžira i Avganistana. Švajcarski novinari su opisali kako su se hrvatski policajci ponašali prema jednoj od grupa izbjeglica, nakon što su ih policijskim automobilima dovezli do šumarka u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. „Otvorili su vrata i rekli: ‚Sad jedan za drugim!‘ Uništili su nam mobilne telefone, nisu nam vratili novac i počeli da nas udaraju pendrecima i govoriti: Go Bosnia!"

Nasilje na granici

Na taj način su državni službenici jasno prekršili međunarodno pravo kao i važeće propise Evropske unije, kazala je Julija Kranjec iz zagrebačke NVO Centar za mirovne studije (CMS) u razgovoru za DW. Jer sve izbjeglice koje stupe na teritoriju jedne od zemalja članica EU i u njoj zatraže azil imaju pravo na pojedinačnu provjeru, dakle individualan i proces po standardima pravne države. To važi i za one koji su ilegalno ušli na teritoriju EU. Deportacija se takođe može izvršiti samo u okviru uredne procedure, naglašava Kranjec. „To nikako ne smije da se izvrši nezvaničnim putem.“

Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova odbacuje kritike. Policajci su samo zadržali one koji bi pokušali da ilegalno pređu granice EU. A to je u duhu Šengenskog sporazuma kada je riječ o zaštiti spoljnih granica EU. Osim toga u toj pograničnoj oblasti postoji opasnost od mina, argumentuje Zagreb. Zbog toga bi policajci one osobe koje bi ilegalno došle u Hrvatsku preusmjerili na obližnje šumske puteve. Što ukazuje na to da su oni, kako tvrde, samo pomogli. Pritom tvrdnje da su izbjeglice tukli i opljačkali odbacuju kao „pogrešne“, navodi se u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Šikaniranje, prijetnje, ilegalni zatvori

No, ovakve optužbe protiv hrvatske policije nisu nove. Još krajem 2018. je civilna organizacija 'Border Violence Monitoring' (BVM) objavila brojne video-snimke na kojima se moglo vidjeti kako naoružani hrvatski policajci sprovode migrante, koji su već ušli na hrvatsku teritoriju, šumskim putem nazad u Bosnu i Hercegovinu. Ova organizacija je u svom najnovijem izvještaju pisala da čak u Korenici postoji ilegali zatvor. U tom zatvoru se migranti protivpravno zadržavaju i drže u neljudskim uslovima, prije nego se deportuju ponovo preko granice u Bosnu i Hercegovinu - ovako glase optužbe.

„Već duže od dvije godine postoje izvještaji hrvatskih i međunarodnih organizacija za ljudska prava sa izjavama svjedoka o ovakvim postupanjima. I hrvatski povjerenik za ljudska prava je o tome pisao. Ali, ništa nije bilo djelotvorno", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Ministarstvo unutrašnjih poslova, pak, rutinski odbacuje optužbe. Tvrde kako su sve žalbe provjerene i da ništa sporno nije pronađeno. Policija u Hrvatskoj uvijek radi u skladu sa zakonom, tako se navodi zvanično.

Hrvatska – dobar graničar?

Od kada je stara Balkanska ruta, preko koje je 2015. oko milion izbjeglica stiglo u EU, zatvorena žičanim ogradama na srpsko-mađarskoj i mađarsko-hrvatskoj granici, hiljade migranata pokušava da preko tzv. ‚Nove Balkanske rute‘ preko Bosne i Hercegovine pređe u Hrvatsku. Službe u BiH su 2018. u toj zemlji registrovale 21.000 migranata.

Iako je vladi u Zagrebu jasno da izbjeglice Hrvatsku koriste samo kao tranzitnu zemlju na putu ka Zapadu, ipak ta zemlja želi da se prezentuje kao uzoran graničar. „Za vladu je pristupanje Šengenskom prostoru spoljnopolitički prioritet“, kaže Julija Kranjec za DW. „Zbog toga Hrvatska želi da pokaže kako je u stanju da štiti spoljne granice EU, pritom se ne obazirući na to što se povređuju ljudska prava i prava izbjeglica."

U evropskoj službi?

Hrvatska, pak, nije jedini slučaj u EU. „Imamo izvještaje o sličnoj praksi i iz drugih zemalja koje graniče sa EU, kao i sa nekih međudržavnih granica unutar Unije“, kazala je Kranjec. Izgleda, smatra Kranjec, da je to u EU postala uobičajena praksa. Zbog toga i ne čudi da hrvatsku vladu očigledno podržavaju na evropskom nivou. Već dva puta su poslanici Evropskog parlamenta pisali Evropskoj komisiji, oštro kritikujući praksu ilegalnih deportacija, ali nisu dobili nikakav odgovor. Sudeći po pisanju švajcarskih medija, Evropska komisija neće ništa reći ni o najnovijem slučaju, jer je Komisija odbila da odgovori na njihovo pitanje. Tako da nije ni za očekivati da se tokom posjete Angele Merkel i Manfreda Vebera Zagrebu o ovoj temi progovori kritički.