1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Medijsko izvještavanje o izbjeglicama je bilo jednostrano?

Charlotte Hauswedell | Manasi Gopalakrishnan
21. juli 2017

Izvještavanje njemačkih medija o izbjegličkoj krizi nije bilo objektivno, nego jednostrano i previše pozitivno, pokazalo je istraživanje Škole za medije i Univerziteta Leipzig.

https://p.dw.com/p/2gyNo
Deutschland Flüchtlinge bei Wegscheid
Da li su mediji o izbjeglicama izvještavali previše pozitivno?Foto: picture-alliance/dpa/S. Kahnert

U Njemačku je 2015. i 2016. godine stigao veliki broj izbjeglica. Rezultati studije hamburške Škole za medije i Univerziteta Leipzig, pokazali su da su njemački printani mediji o tome izvještavali previše pozitivno i jednostrano. Mediji su se u trenutku dolaska izbjeglica u Njemačku samo euforično pridružili tzv. kulturi dobrodošlice, te o prijemu izbjeglica pisali nekritički i pohvalno, stoji u studiji.

Šta o tome misle novinari i urednici Deutsche Wellea iz redakcija na stranim jezicima, koji su o ovome izvještavali za javnost na Bliskom istoku, u Africi ili Aziji? Kako su mediji u njihovim domovinama izvještavali o ovome?

"Imao sam osjećaj da su mediji usklađeni"

Hasan Hussein, urednik u Arapskoj redakciji DW bio je razočaran njemačkim medijima. "Imao sam osjećaj da mediji imaju jednak sadržaj i da su usklađeni. O izbjeglicama su pisali jednostrano, a objektivnost je izostala." Hussein u Njemačkoj živi 40 godina i svaki dan čita njemačke dnevne novine. "U ovom slučaju nestao je pluralistički karakter Njemačke. Na početku sam i ja podržavao ovaj pristup, jer je Njemačkoj bila neophodna takva slika, a iskreno govoreći, ona nije bila drugačija od stvarnosti. Mnogi ljudi se željeli pomoći i to su i uradili. Međutim, na međunarodnom nivou bilo je važno da Njemačka pokaže da je u poziciji da preuzme odgovornost."

Hussein nije mogao povući paralelu sa medijima u njegovoj domovini. "Mediji u mojoj zemlji nisu neovisni. Oni su kupljeni i njihov sadržaj je unaprijed određen", kaže on.

Flüchtlinge Deutschland Plakat Angela Merkel Bayern München Bahnhof
Njemačka kancelarka Angela Merkel je za mnoge izbjeglice uzorFoto: picture-alliance/dpa/S. Hoppe

"Nije bilo nesuglasnosti"

"Medijsko izvještavanje je bilo naglašeno pozitivnim stavom prema cijeloj situaciji. Prema mom mišljenju, to je odgovaralo i ukupnom raspoloženju u zemlji", kaže Zoran Arbutina, urednik u redakciji Zapadni Balkan. "I dalje mislim da je to bilo ispravno i tu nije bilo nikakve nesuglasnosti."

U Zoranovoj domovini Hrvatskoj izvještavanje iz Njemačke javnost je pratila sa čuđenjem, dijelom u nevjerici da je to što se događa uopšte moguće. "U Hrvatskoj je o svemu izvještavano sa poštovanjem i distancom. Ljudi su se prisjećali na vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji i izbjeglica u to vrijeme."

"Njemačka kao humanitarna sila"

"Izvještavanje medija je bilo veoma intenzivno i nestruktuirano. To je izgledalo kao lavina i skoro niko nije vjerovao da je stanovnike Njemačke zahvatila takva solidarnost", kaže Loay Mudhoon, glavni urednik Kantara. "Na početku niko nije postavljao puno pitanja. Svi su bili poneseni atmosferom. Naravno, čovjek se mogao pitati da li Njemačka država sve to može podnijeti. Međutim, niko nije znao koliko će to sve trajati. Takva pitanja su došla tek poslije. Medijima ne mogu ništa prebaciti. To je bila jedinstvena istorijska situacija u kojoj je zemlja imala priliku da pokaže solidarnost i čovječnost."

Mudhoon objašnjava da je pokrivanje ovog događaja od strane palestinske javnosti, praćeno sa fascinacijom. "Kultura dobrodošlice ostavila je veoma pozitivan utisak u cijelom arapskom regionu. Njemačka će zbog toga ostati simbol humanitarne moći i zemlja koja je preuzela odgovornost onda kada je to trebalo."

Deutschland Flüchtlinge kommen am Bahnhof Schönefeld an
"Njemačka je imala priliku pokazati solidarnost"Foto: picture-alliance/dpa/P. Pleul

"Izvještavalo se o onome što se i desilo"

"Ja lično mislim da je izvještavanje bilo veoma autentično", kaže Adnan Ishaq, urednik Urdu redakcije. "Ono o čemu su mediji pisali je bilo ono i što se događalo. Sam sam bio svjedok spremnosti ljudi da pomognu. Također se često diskutovalo i o tome da li su se i kako granice mogle bolje kontrolisati."

Situacija se nije mogla porediti sa onom u Pakistanu 1979. godine, kada je veliki broj afganistanskih izbjeglica stigao u zemlju. "Većina afganistanskih izbjeglica je bila islamske vjeroisposvijesti. Kada je religija ista, onda su i okolnosti drugačije. Rusija je od strane medija predstavljena kao neprijatelj islama i u skladu s tim je i raspoloženje među ljudima bilo drugačije."

"Posao je dobro obavljen"

"Na sve to sam gledao kao na pozitivan pokret koji je zahvatio Njemačku i koji se odrazio i u medijima", objašnjava Rainer Sollich, glavni i odgovorni urednik Arapske online redakcije DW-a. "Ne mogu da razumijem optužba na račun medija u to vrijeme, jer je i tada bilo novinara koji su upozoravali na probleme koji mogu doći sa tako velikim brojem izbjeglica. Zbog toga me čudi što studija pokazuje jednostrano medijsko izvještavanje. Mislim da su njemački mediji odradili jedan dobar posao."