Medijski rat zbog slučaja Divjak

Slučaj «Doborovoljačka» i nedavno hapšenja Jovana Divjaka podjelilo je možda najviše do sada medijsku scenu u BiH. Medijski rat danima se vodi o tome da li su Divjak i svih ostalih 18 lica sa potjernice krivi ili ne, te da li bi mu trebalo suditi u Srbiji ili u BiH. Mediji u RS u prvi plan stavljaju Divjakovu odgovornost za zločin u Dobrovoljačkoj dok se mediji iz Federacije BiH uglavnom stavljaju na stranu Divjaka ističući njegovu nevinost kao branioca Sarajeva. To što se sada dešava u BiH neodoljivo podsjeća na filozofiju iz 1991. godine smatra profesor Slavo Kukić navodeći, ipak, da u cijeloj priči ne treba osuđivati samo medije: «Mediji su samo ogledalo društvene stvarnosti, a to znači da nam je društvena strvarnost gotovo identična onoj sa početka 90-ih».

Gotovo sve što se može pročitati ili čuti u medijima u BiH posljednjih dana sigurno odudara od profesionalne novinarske etike.

Mediji su nemoćni da se odbrane

Upravo kroz slučaj Divjak i medije se pokazuje ogledalo BH društva i koliko su mediji nemoćni da se odbrane od političkih pritisaka, kaže predsjednica Udruženja BH novinari, Milkica Milojević: «Ne bih rekla da liči na `91. godinu, ali to pokazuje da ono što je započeto `91. godine nije završeno».

Profesor na Univerzitetu u Sarajevu Ugo Valisavljević kaže da javna mnenja zavise od političkih snaga koji interpretiraju društvenu stvarnost u odnosu na mjesto i ulogu u proteklom ratu. Zbog toga i pozicija koju je jedna ili druga strana imala u ratu određuje i pogled na ratni zločin i ulogu pojedinaca kao ratnih heroja ili zločinaca: «Praktično ratne strane nisu izbrisane. Rat poslije rata na najgori mogući način ogleda se u javnim mnenjima u pozicijama novinara i u partijskim politikama».

Zloupotreba medija kakva je bila polovinom 80-ih godina

Profesor na Fakultetu političkih nauka iz Sarajeva Šaćir Filandra smatra da medijska izvještavanja posljednjih dana u BiH nisu regresija na predratne ili poslijeratne godine. Ipak, osnovni razlog za ovakvu medijsku scenu je što društvo nije imalo ekonomski razvoj te što su mediji gubitkom ekonomske samostalnosti postali instrument političkih grupacija: «Ne isključuje se mogućnost zloupotrebe medija u nacionalno političke svrhe kakve smo imali od polovine 80-ih godina gdje su mediji bili značajan agens te opće nacionalne homogenizacije».

«Društvo nije uspjelo da se izvuče iz podjela i za održavanje takve psihologije potreban je politički uticaj», smatra sociolog Ivan Šijaković. U tom kontekstu, kaže Šijaković stalno se kreiraju novi događaji koji održavaju podjele: «To je naravno potrebno i medijima jer naši mediji ne koriste servise u smislu informisanja građana i edukovanja već se održavaju na proizvodnji skandala, strahova i problema tako da im savršeno odgovara da manipulišu».

Nema prigovora na izvještavanje

Iako je jasno da je neprofesionalizam prisutan kada je riječ o medijskom izvještavanju u slučaju Divjak, još nema nikakvih podataka o kršenju pravila izvještavanja. U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH potvrdili su za "Deutsche Welle" da do danas nisu imali nijedan prigovor koji bi se odnosio na izvještavenje koje se tiče slučaja Jovan Divjak.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Senad Tanović