Medijska (ne)sloboda u Srbiji: Ko je sljedeći?

Tako Tamara Skrozza, više puta nagrađivana novinarka i urednica video programa Novinske agencije FoNet, opisuje stanje medijskih sloboda u Srbiji.

Ona je tokom ljeta ove godine bila na meti tabloida bliskih vlasti, kada je njena izjava o načinu na koji je trebalo sprovesti reforme Petog oktobra zloupotrijebljena u političke svrhe i predstavljena kao poziv na ubistvo aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića.

Između ostalog, ona je i tim povodom bila jedna od panelistkinja ovogodišnjeg „Brave New Media Foruma" (BNMF), koji je tokom petka i subote u Beogradu okupio veliki broj novinara, aktivista, stručnjaka iz oblasti medija i ljudskih prava. Oni su u okviru mnogobrojnih panela govorili o izazovima sa kojima se suočavaju novinari i mediji širom svijeta.

Zastrašivanje novinara svakodnevica u Srbiji

Skrozza, ovogodišnja dobitnica nagrade za etiku i hrabrost „Dušan Bogavac“, za DW objašnjava da je Srbija „zatočenica autokratskog režima“, kome je „jako stalo do toga kako će mediji da izvještavaju i zapravo želi da uguši svaku trunku medijskih sloboda“.

Iako na svojoj koži već decenijama osjeća posljedice etičkog bavljenja novinarstvom, kaže da su medijske slobode u Srbiji „trenutno nepostojeće“.

Ističe da su medijski radnici svakodnevno u opasnosti, jer šta god rekli u nekom trenutku može biti pogrešno interpretirano i zloupotrijebljeno protiv njih, što ih direktno dovodi u opasnost.

Na pitanje šta je potrebno dalje uraditi kako bi se stvari poboljšale, kaže da je „jedino moguće preživjeti“.

„Promijeniti stvari u ovom političkom sistemu ne možemo, jer smo onemogućeni ekonomskim, bezbjednosnim, pravnim i svim drugim mogućim pritiscima. Dok god je ovaj režim ovakav kakav je, nama nema normalnog života ni slobode", napominje Skrozza.

Medijske slobode u Srbiji u konstantnom padu

Izvještaji o stanju medijskih sloboda u svijetu, koje sprovodi nevladina organizacija „Reporteri bez granica" („Reporters without borders"), pokazuju da je sloboda medija u Srbiji iz godine u godinu sve ugroženija.

Iako sa manjim odstupanjima, primjetno je da je od 2020. godine Srbija sve lošije rangirana u ovim izvještajima. Za razliku od prošle godine kada je bila na 91. mjestu, 2024. godine bila je 98. od 180 zemalja koje su obuhvaćene monitoringom i svrstana u grupu zemalja koje su u „teškoj situaciji".

Pavol Salai, šef odsijeka za Evropsku uniju i Balkan „Reportera bez granica", za DW ističe da je glavni problem medijskih sloboda u Srbiji odsustvo zakonodavstva i mjera koje štite novinare, napominjući da rješenja postoje ukoliko postoji politička volja da se ona primijene.

„Postoje dobri primjeri zakona i rješenja Evropske komisije i Evropske unije, koje odmah mogu da se primijene ukoliko postoji politička volja. To je pritom i jedan od zahtjeva na putu pristupanja EU“, kaže Salai.

Kao još jedan od problema medijskih radnika u Srbiji ističe „jako prisustvo ruske propagande“, ali i nekažnjavanje za teška djela ubistva novinara, napominjući da su „potrebne sudske odluke koje će kazniti počinioce i ubice“, poput slučaja ubistva novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine.

Brave New Media Forum već sedmu godinu zaredom, u okviru projekta „Mladi mediji“ („Young Media“), organizuje DW akademija u saradnji sa brojnim partnerima. Cilj programa je osnaživanje mladih medijskih radnika na putu ka pravljenju promjena u društvu, razmjenjivanje mišljenja i iskustva i slavljenje različitosti.

Događaju je prisustvovao i generalni direktor DW Peter Limburg, koji je govorio o poteškoćama sa kojima se suočavaju novinari u Njemačkoj i načinima za suočavanje sa njima.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu