Mađarska vlada je otišla predaleko

Crni ekrani, bijele novinske stranice, krčanje u etru: 60 privatnih televizijskih i radio stanica, novina, časopisa i onlajn portala, protestovali su krajem prošle nedjelje protiv prijedloga nacionalne-konzervativne vlade Viktora Orbana da se uvede poseban porez za medije. U kampanji su doduše učestvovali i glavni pro-vladini privatni mediji, uključujući HírTV, Lánchíd Rádió i Magyar Nemzet, ali ni to nije pomoglo: mađarski parlament je sredinom ove sedmice, po hitnom postupku usvojio kontroverzni zakon o porezu na reklame za medije.

Zakonom je predviđeno da se prihodi medija od reklama u Mađarskoj - ubuduće oporezuju, progresivno i dijelom drastično - pored već važećih poreza. Oslobođeni od poreza su prihodi od reklama ispod 500 miliona forinti (1,6 miliona evra), zatim slijedi ljestivica sa stopama 10 do 30 odsto. Za prihode od 20 milijardi forinti (65 miliona evra) pa naviše, predviđena je stopa od 40 odsto poreza.

Ovom najvišom poreskom stopom su pogođene dvije najuspješnije privatne televizijske stanice, uključujući i lidera na tržištu RTL, čiji dnevnik RTL Híradó drži novinarsku distancu prema svim političkim akterima. Druga pogođena stanica je TV2. Krajem prošle godine, ProSiebenSat.1 Media AG ju je prodao direktoru TV2 i njegovoj komercijanoj direktorki, bez navođenja cijene i klauzule ugovora. Za TV2 se zna da je bliska vladi, pa se tu našla i prigodna rupa u novom zakonu: TV2 može svoje gubitke da prebije sa porezom od reklama.

Manje nezavisne televizijske i radio stanice, uključujući na primjer, ATV, naći će se u velikim ekonomskim teškoćama, nekima eventualno prijeti stečaj.

"Upozorenje za nezavisne medije"

Političari iz vladajuće stranke Fideš (Saveza mladih demokrata) Viktora Orbana, novim porezom za medije žele, kako kažu, da potisnu "štetne programe". Na primjer, političar Fideša Đerđelji Đilias, kaže da posebno dvije velike komercijalne stanice RTL Klub i TV2 svojim programom nanose "značajnu štetu društvu", i porez na oglašavanje stoga smatra "higijenskom kontrolom proizvoda". Šef kancelarije Orbana je rekao da će se prihodi od novog poreza koristiti za zdravstvene i obrazovne programe.

Međutim, mađarski mediji novi zakon skoro jednoglasno smatraju daljim napadom na slobodu štampe. "To je upozorenje za sve još nezavisne medije u Mađarskoj," kaže Čaba Nađ, glavni urednik nezavisnog portala 168ora.hu. "Poruka je: Ako se ne ponašate kako mi hoćemo, u roku od nedjelju dana možemo da usvojimo zakon koji će vas srediti."

Andreas Rudaš, direktor Odjeljenja za centralnu i istočnu Evropu u RTL Group iz Luksemburga kaže: "Mi ćemo se braniti, zajedno sa drugim nezavisnim medijima. Ne može jedna zemlja u sred Evrope da krši osnovna demokratska prava, kao što je sloboda medija."

"Klima straha"

Čak i eksplicitno pro-vladini novinari govore jasnim riječima: "Slažem se sa namjerom da se uradi nešto protiv šunda i štetnih sadržaja", kaže Oto Gajdiš, urednik desno-konzervativno-nacionalnog Lánchíd Rádió. "Ali, porez za reklame uništava fabriku, umjesto da je prisili da stvara bolje proizvode."

Glavni urednik velike televizijske stanice, koji je tražio da ostane neimenovan, kaže da je novi zakon ipak usvojen, zahvaljujući "pametnoj propagandi" vlade: ona narodu govori da zlim, bogatim strancima uzima novac i koristi ga za dobrobit siromašnih, dobrih Mađara.

Mađarski parlament je još krajem 2010. godine usvojio do danas kontroverzni zakon o medijima, kojim su između ostalog javni mediji stavljeni pod kontrolu vlade. Takođe, privatni nezavisni mediji su već dugo pod indirektnim pritiskom: "Postoji opšta klima straha", kaže Čaba Nađ. "Na primjer, sve manje firmi se usuđuje da se kod nas reklamira, jer se plaše gubitka poslova koje rade za državu ili šikaniranja."

Mađarska je posljednjih nekoliko godina pala na rang listi novinskih organizacija koje se bore za slobodu medija, kao što su "Reporteri bez granica" ili "Freedom House". Trenutno je jedina zemlja u centralnoj Evropi u kategoriji zemalja sa djelimično slobodnim medijima. A u poređenju sa drugim članicama EU, položaj medija je samo u Hrvatskoj, Grčkoj i Bugarskoj je još gori nego u Mađarskoj.