Malarija - bolest siromašnih

Čovječanstvo je još daleko od pobjede u borbi protiv malarije. U svim tropskim područjima na Zemlji, sićušni paraziti koji uzrokuju malariju ugrožavaju zdravlje ljudi. Oko jedan milijun ljudi svake godine umre od te bolesti. Kako bi se skrenula pozornost na opasnost od ove bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija je 25. travanj proglasila Svjetskim danom borbe protiv malarije.

Začarani krug siromaštva

Obolijevanje od malarije započinje groznicom i drhtavicom, a završava često smrću. Ovom bolesti također može doći do oštećenja unutarnjih organa poput bubrega ili slezene. Polovica smrtnih slučajeva su djeca, kaže liječnik Kai Braker iz organizacije "Liječnici bez granica". On kaže da je posebice teška situacija u Africi na području ekvatora: "Kao liječnik vidite u tim zemljama još uvijek dosta pacijenata oboljelih od malarije. To su često djeca koja su toliko anemična, odnosno malokrvna, da teško mogu dobivati zraka, i to je zastrašujuće."

Zastrašujuće prije svega zbog toga što u međuvremenu postoje brzi testovi za uzročnike bolesti, kao i djelotvorni lijekovi. No, veliki dio oboljelih u pogođenim područjima nema pristupa sredstvima za suzbijanje i liječenje malarije. Zbog toga je to postala bolest siromašnih, kaže ovaj liječnik. "To je začarani krug. S jedne strane je veća vjerojatnost za obolijevanjem od malarije ako živite u siromaštvu. A s druge strane malarija znatno utječe na produktivnost stanovništva i tako vodi to toga da to stanovništvo postaje siromašnije", obrazlaže Braker.

Prskanje mreža insekticidima i isušivanje močvara

Malarija se međutim da suzbiti, i to nizom dobro usklađenih mjera. Pored pristupa dijagnostičkim sredstvima i liječenju, prije svega je bitna borba protiv komarca Anopheles, koji prenosi parazite koji uzrokuju malariju. Jürgen May, liječnik s Instituta Bernhard Nocht za tropsku medicinu u Hamburgu je uvjeren u djelotvornost dobro znanih i isprobanih sredstava. "Onoga koga ne ubode komarac, i ne oboli od malarije. Za to se koriste mreže protiv komaraca nad krevetom i druge mjere za izbjegavanje uboda", pojašnjava May. To funkcionira dobro zbog toga što komarci Anopheles ubadaju prije svega noću. Ali te mreže je potrebno naprskati insekticidima koji ubijaju komarce kad se priljube uz mrežu.

Isušivanje močvarnih područja, metoda koja je u 19. stoljeću bila značajna za istrebljivanje ove zaraze u Europi, u tropskim područjima teško da može funkcionirati, kaže May. Što znači da u tim područjima ljudi moraju živjeti s malarijom. Stoga se medicinari uzdaju u cjepiva.

Jürgen May pojašnjava da trenutačno postoji 25 vrsta cjepiva koja bi mogla biti uspješna, ali da se samo jedno od njih trenutačno nalazi u probnoj fazi na ljudima u Africi. Prvi rezultati toga pokusa su pokazali da to cjepivo smanjuje oboljenje od malarije za 60 posto. Ali to je još uvijek malo u odnosu na klasična cjepiva koja postoje za primjerice žutu groznicu i tetanus.

Autori: Fabian Schmidt / Marina Martinović

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić