Mala škola politike Doris Pack
21. juli 2018
Od hobija u mladim danima do skoro pet desetljeća politike u životu Doris Pack, od lokalnih razina u Njemačkoj do Europskog parlamenta. Ona je hercegovačkim političarkama iz svih stranaka, zahvaljujući njemačkoj Fondaciji Konrad Adenauer u BiH, održala predavanje 'Izborne kampanje kandidatkinja', ali i govorila o EU integracijama.
„Nisam bila laka ni svojoj stranci"
U zemlji gdje Središnje izborno povjerenstvo BiH i prije ovogodišnjih Općih izbora upozorava da na stranačkim listama žene nisu zastupljene u dovoljnom broju, prisjećanje Doris Pack na političke početke, poteškoće, ali i uspjehe mogu biti od pomoći.
Govoreći o svojim političkim početcima 70-tih godina, mnoge od ovih Bošnjakinja, Hrvatica ili Srpkinja su poluozbiljno ili polušaljivo ustvrdile da su 70-te danas u BiH.
"Nikada nisam bila mirna i tiha, niti laka svojoj stranci. Uvijek sam imala argumentirani stav, opredijeljenost i uvjerenje da radim za dobro ljudi, svojih sugrađana. Ne odustajte od svojih uvjerenja, jasno ih kažite. U politici trebate imati stav i jasno ga kazati. Naravno da smo žene, majke i supruge ali to nas ne sprječava da se bavimo širokim spektrom tema", savjetuje ona njih pri tom se prisjećajući da je u kampanji 1974. godine za tri mjeseca zakucala na vrata čak 76.000 domaćinstava.
Impozantna brojka, kojima se teško mogu pohvaliti "čak" i muške kolege u BiH.
„Tko komentira firizuru kancelarke Merkel?"
Međutim, žene u politici u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije nisu ništa novo - pravo da uopće glasuju dobile su 1945. kada i, između ostalog, u Francuskoj, Mađarskoj, Japanu. Za razliku od jedne, primjerice, Švicarske gdje su žene glasale tek 1971.godine, odnosno čak 1990. kada je i 'pao' posljednji bastion ženske diskriminacije, pokrajina Appenzell Innerrhoden.
Ali, iako daleko u manjini, politika je bosanskohercegovačkim ženama - njihov vlastiti izbor i to najviše zbog obitelji kojoj su privržene, ali i nepoštenih izazova s kojima su se rijetke spremne suočiti.
Politička analitičarka Ivana Marić kaže da u tome značajnu ulogu igra tradicija, stil razmišljanja kao i sami položaj žene u društvu.
"Politika je prljav posao, posebno u državama gdje nije razvijena demokracija, gdje pravosuđe ne kažnjava i ne sankcionira uvrede i laži, a kada ste na tapetu javnosti teško je trpjeti kritike, posebno ako nisu opravdane. Žene su kritizirane prema izgledu, seksistički, što nije karakteristično i za muškarce. Ženama je također teško jer razmišljaju o reakcijama svoje djece na takve komentare. U razvijenim demokracijama rijetko ćete vidjeti da se političarke prozivaju zbog izgleda, bora, odijevanja. Tko komentira frizuru kancelarke Merkel ili izgled? Komentiraju se njezini politički potezi", komentira Marić za Deutsche Welle.
Političarka u BiH mora biti debelokožac
Zato žena-političarka mora biti 'debelokožac'. Tako tvrdi Zdenka Krešić iz HDZ 1990.
Uvjerena je da je politika izgubila pravi smjer, ali da su žene u politici ipak spreminije konstruktivno surađivati.
Njena stranka ove godine ima kandidatkinju za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda, dr. Dianu Zelenika i ona će vjerojatno morati dokazati koliko može istrpjeti pritisak bh. kampanje.
Težinu političkog tereta na svojim leđima je osjetila i parlamentarka Vesna Saradžić, Srpkinja iz Mostara, članica SDP-a koja je uzburkala političku scenu u BiH tražeći da se Srbi u Ustav HNŽ-a uvrste kao konstitutivan narod. Od konstitutivnosti na kraju nije bilo ništa - na njezinu inicijativu nisu blagonaklono gledali čak ni iz vodeće srpske stranke - SNSD.
Unatoč svemu, ova političarka na kraju svega je - "samo" žena.
"Naravno da je veći teret na ženi ako uzmemo činjenicu da žena drži tri stupa u kući. Nakon svega onog što radi izvan kuće čeka je posao i u kući i tu je podrška obitelji vrlo važna. Mi smo tradicionalno društvo koj ne dopušta ženama iskorak na planu aktivnijeg, društvenog angažmana. Naravno, još uvijek smo i zemlja u tranziciji i sve ono što tranzicija povlači za sobom jako puno se odražava i na žene", konstatira ona.
Kvota na listama ili borba?
Ili se boriti za svoja uvjerenja ili pristajati na ulogu kvota na listama. Trećeg puta nema za bh. političarke smatra i Amna Popovac, kandidatkinja Naše stranke. Ova dugogodišnja aktivistkinja, a odnedavno i političarka, kaže da žene trebaju biti vidljive.
"Trebaju se više boriti jer su na listama, ali ne budu izabrane. Na listama ih je 40 posto, a manje od 20 posto ih bude izabrano. Znači da nisu prepoznate i moraju biti vidljive. Bez obzira što su iz različitih stranaka, različitih nacionalnosti, trebaju biti spremne raditi zajedno, za bolju budućnost ovog društva, mijenjati percepciju političara kakvu sada imamo", uvjerena je Popovac.
Kritike pristižu, ali i to je politika
Predavanje njemačke političke veteranke kolegicama iz BiH nije ni bilo završeno, a svojim već poznatim izjavama o izmjeni izbornog zakona, egoističnim, nacionalnim političarima koji zloupotrebljavaju nacionalnu pripadnost i religiju, visokom predstavniku u BiH koji ništa ne čini u presijecanju političkog kordijskog čvora, već je uznemirila bh. političare, izazivajući i njihove reakcije, pa čak i optužbe za mržnju prema Hrvatima.
Političkim elitama u BiH nisu se svidjele njene izjave i usporedbe sa Slobodanom Miloševićem, kritike zbog nevjerojatnog iseljavanja mladih iz BiH, ali to je Doris Pack.
"Moj otac mi je jednom dao važan savjet: Ako ikada dođeš u situaciju da nešto moraš kazati u što nisi uvjerena - prekini s tim. Uvijek kažem što mislim, a to je jasno i ovdje u BiH", njen je savjet političarkama iz BiH.
One su već na svojim mobitelima pratile stranačke reakcije. Priželjkuju li neke od njih karijeru Doris Pack, bez obzira na sve što ona nosi?