"Makedonija ostaje faktor nestabilnosti"

"Pat u Makedoniji" je naslov članka u kojemu se Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) osvrće na parlamentarne izbore održane proteklog vikenda u Makedoniji. FAZ navodi da je ishod izbora tako "knap", da je u ponedjeljak poslijepodne još bilo nejasno tko će ubuduće biti najjača stranka u parlamentu u Skopju. List pojašnjava da su VMRO-DPMNE, stranka koja je aktualno na vlasti, i oporbeni socijaldemokrati Zorana Zaeva gotovo jednako jaki, ali ipak dosta udaljeni od većine u parlamentu. VMRO je, piše FAZ, prema rezultatima objavljenima u ponedjeljak osvojio oko 38 posto glasova, dok su socijaldemokrati osvojili skoro 37 posto. "Razlika između dvije strane iznosi tek oko 20.000 glasova. Socijaldemokrati su time, u usporedbi s prethodnim izborima, napredovali za oko 12 posto. Naprotiv tome, vladajuća stranka, koja je navodno u velikom stilu vršila pritisak na državne službenike da glasuju za nju, izgubila je oko tri posto u odnosu na prethodne izbore. Za formiranje vlade će biti odlučujuće kako će se nagla kretanja u ponašanju birača među albanskom manjinom, koja predstavlja jednu trećinu stanovništva, odraziti na parlament", piše FAZ, pojašnjavajući da je albanska stranka DUI (Demokratska unija za integraciju), dosadašnji koalicijski partner VMRO-a, izgubila polovicu glasova i sada ima tek oko sedam posto glasova. FAZ piše da su dvije druge albanske stranke osvojile znatan broj glasova, ali da se dosta albanskih birača odlučilo svoj glas dati socijaldemokratima koji su bili "prva stranka od neovisnosti Makedonije koja je aktivno u obje narodne skupine vodila izbornu kampanju."

Kriza se nastavlja

U komentaru na izbore u Makedoniji, list Tageszeitung (taz) ističe da zbog ovakvog ishoda ipak neće doći do okončanja dvogodišnje političke krize u toj zemlji. Podsjećajući na zaoštreno stanje koje je nastalo nakon afere prisluškivanja i uličnih prosvjeda, taz piše da je zatim uslijedila "nemilosrdna izborna borba koja se sada izgleda nastavlja kao neobuzdana borba za moć. Jer, preveliko je nepovjerenje između zavađenih strana. Oporba VMRO-DPMNE optužuje za korupciju, pljačku, pronevjeru, ograničavanje pluralizma u medijima, gonjenje kritičara, a govori se i o kleptokratskom, autokratskom režimu. VMRO-DMPNE s druge strane svoje protivnike naziva državnim izdajnicima koje se, kako kažu, plaća iz inozemstva, koji žele u cijeloj zemlji uvesti albanski kao drugi službeni jezik, kao i da žele Makedoniju federalizirati."

Taz također piše da je jedan od mogućih scenarija da će Nikola Gruevski "ostati na vlasti, oporba zatim njegovu pobjedu neće priznati, bojkotirati parlament, a zemljom time zavladati politički kaos. Doći će ponovno do uličnih prosvjeda i uhićenja, pritisak na medije i civilno društvo će postati još veći; doći će ponovno do etničkih napetosti, iako su albanske stranke već petnaest godina zastupljene u vladi. Europska unija je dosad posredovala u nemilosrdnoj borbi između režima i oporbe. A to će morati opet učiniti. Inači bi stanje moglo dospjeti izvan kontrole."

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše o protivnom scenariju: "Ukoliko socijaldemokrati Zorana Zaeva budu formirali vladu, doći će do uličnih prosvjeda protiv 'režima Gruevski'. Vjerojatnoća je velika da bi u tom slučaju visoki i najviši bivši dužnosnici završili u zatvoru. Za Europsku uniju se, međutim, na koncu radi o tome da nakon dugo vremena pokaže jedan uspjeh svoje diplomacije na Balkanu. Njezin ugled i utjecaj su u proteklih godina opali. Jer svatko zna da u glavnim gradovima Unije ne postoji namjera da se u dogledno vrijeme nastavi proširenje EU-a na Balkanu. Umjesto toga se Bruxelles zadovoljava s intervencijama u kriznim situacijama radi stabilizacije. No Europa ima i jak interes za funkcionalnom državom u Makedoniji zato što je Skopje čuvar na vratima Balkanske izbjegličke rute."

Makedonija - od uzornog đaka EU-a do faktora nestabilnosti

U jednom drugom članku taz-a se autor Erich Rathfelder osvrće na eurointegracijski put Makedonije i napominje gdje i kako je ta zemlja "skrenula s puta". Tako u članku pod naslovom "Bruxelles se brine", taz-ov autor napominje da je Makedonija 2005. godine već bila neposredno pred vratima Europske unije, ali da je učlanjenje te balkanske zemlje spriječila Grčka, uloživši veto zbog imena, napominjući da "Bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM) ne može pretendirati na grčko povijesno ime 'Makedonija'. Grčka blokada je zatim ojačala nacionalističke snage u Makedoniji. Bivši premijer Nikola Gruevski je sa svojom strankom VMRO bilježio velike izborne uspjehe. Korupcija i nepotizam su cvjetali, vlada je ograničila medijske slobode i ilegalnim sredstvima se borila protiv oporbe. To sve se nije svidjelo Bruxellesu. Proces integracije je zastao. Proteklog siječnja je Europska unija diplomatski i financijski vršila jak pritisak na konzervativno-nacionalistički tabor. Gruevski je morao dati ostavku."

Pored toga kratkog osvrta, u članku taz-a se također napominje da će vrata Balkanske rute ostati zatvorena, bez obzira na to tko na koncu bude na vlasti u Makedoniji, ali i da "Makedonija ostaje faktor nestabilnosti u jednoj nemirnoj regiji."