Makedonija je zatvorila granice jer želi biti dio EU

Ministar vanjskih poslova Makedonije zahtijeva od Europske unije da ubrza pristupne pregovore navodeći da je njegova zemlja odavno ispunila sve uvjete. O trenutnom stanju na makedonskoj granici on kaže: "Aktuelna situacija se ne može porediti sa stanjema prije nego što je granica zatvorena. Proteklog septembra dnevno je na granicu dolazilo 11 000 do 14 000 ljudi. Trenutno u lošim danima dolazi nekoliko stotina ljudi. U većini slučajeva možemo spriječiti ilegalne prelaske granice. Od januara smo registrirali 35 000 takvih ilegalnih pokušaja na makedonskoj granici."

Welt: Očekuje li povećanje broja izbjeglica na makedonskoj granici?

Poposki: „Od kada krijumčari znaju da je granica ka Makedoniji veoma dobro kontrolirana brojne izbjeglice tu rutu više ne koriste. Trenutno izbjeglice više koriste granicu između Turske i Grčke i onda idu dalje preko Bugarske ka Europi. To je rizik. Ako bi Turska dospjela pod veliki pritisak, što bi se moglo dogoditi ako dođe do negativnog razvoja situacije u Egiptu ili Siriji, vrlo brzo će porasti broj izbjeglica. To je uznemiravajuće, ali ne očekujem scenario kao u 2015. godini.

U prošlosti ste se žalili da bi Grčka trebala bolje osigurati svoju granicu ka Makedoniji. Kakvo je stanje sada?

U suradnji sa Grčkom to se dramatično promijenilo. Prije godinu dana uopće nismo surađivali. Grčke vlasti su svoj uspjeh praktično mjerile time koliko migranata odlazi dalje za Makedoniju. Nakon što su shvatili da je naša granična kontrola doprinijela tome da se ne povećava broj izbjeglica oni su počeli surađivati. Sada naše službe za zaštitu granica surađuju na dnevnoj bazi i koordiniraju njihove postupke.

Grčka šalje manje izbjeglica natrag u Tursku nego što je to dogovoreno Sporazumom EU-Turska. Što će se dogoditi ako ovaj sporazum propadne?

Slažem se da je broj veoma mali i da prestavlja rizik. Ali trenutno nam ostaje samo jedna opcija – moramo održati sporazum sa Turskom. Ukoliko sporazum propadne, onda ponovo stavljamo Grčku pod ogroman pritisak. To bi čak moglo voditi do toga da zemlje EU počnu tražiti suspenziju grčkog članstva u Šengenskom sporazumu. To nije u našem interesu, a nije ni u europskom interesu. Treba biti učinjeno sve da bi se održao sporazum.  

Traženo je najpovoljnije rješenje

Welt: Makedonija je također kritizirana zbog zatvaranja granica.

To je pomalo licemjerno jer nije u našem interesu da okončamo priliv izbjeglica. Ljudi su našu zemlju koristili samo kao tranzit za put dalje u Zapadnu Europu. Nas bi to koštalo malo novca i mi ne bismo postali hotspot za prigovore. Da nije zatvorena makedonska granica šengenski prostor bi kolabirao i svaka pojedinačna zemlja, pogođena izbjegličkom krizom, bi uvela kontrolu granica. Najpoviljnije rješenje i politički najprihvatljivije je bilo da to uradi neko drugi – i mi smo to učinili. Većina ljudi u Europi je bila zahvalna da je to učinjeno i čak još sretnija da smo to mi uradili. No neki to nisu rekli glasno.

Welt: Zašto je Makedonija uopće zatvorila granice?

Jer želimo biti dio EU. To je bilo u europskom interesu i bila je europska odluka da se zatvori Balkanska ruta. Za nas je bilo veoma važno dokazati da zaslužujemo biti dio EU. 

Vlada bez nacionalista   

„Vlada bez nacionalista" je naslov teksta u Frankfurter Allgeimene Zeitungo novoj vladi u Zagrebu. „Hrvatska ima novu vladu. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Andrej Plenković, koji se uspio probiti unutar stranke protiv nacionalističkog desnog krila, sada je na čelu koalicione vlade u kojoj učestvuje i neovisna građanska lista Most", piše FAZ. List navodi da još nikada jedna hrvatska vlada nije imala tako široku podršku u parlamentu kao ova. „Za Plenkovića su se izjasnili i poslanici srpske nacionalnosti, te ostalih nacionalnih manjina. Novi premijer je najavio provođenje sveobuhvatne porezne reforme, pojednostavljivanje uprave i stabilizaciju financijskog stanja. Odnos snaga u parlamentu bi mogao Plenkoviću olakšati nastavak provođenja reformi koje je započeo nestranački premijer Tihomir Orešković, ali zbog manjka političke moći morao okončati. Orešković svom nasljedniku ostavlja zemlju u znatno boljem ekonomskom stanju od onoga u kojem je bila kada je on preuzeo dužnost u januaru nakon četverogodišnje vladavine Zorana Milanovića. Nezaposlenost je pala na 13 posto što je najniži procenat u posljednjih 25 godina. U drugom kvartalu 2016. godine zabilježen je privredni rast od 2,8 posto. Zahvaljujući štednji u državnom budžetu i privatizaciji smanjen je budžetski deficiti, te državni dug. Novi premijer namjerava nastaviti ovaj kurs", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.