Makedonija - da, Albanija - ne!
26. maj 2018Vladajuća koalicija u Njemačkoj na čelu s kancelarkom Angelom Merkel je podijeljena oko pitanja treba li Europska unija započeti pristupne pregovore s Makedonijom i Albanijom, prenosi Die Welt. O tome će, kako se dalje pojašnjava, krajem lipnja odlučiti šefovi vlada i država EU-a, odnosno izjasniti se o odgovarajućem prijedlogu Europske komisije. Die Welt u svezi s tim podsjeća da u raznim EU članicama postoji rezerviranost kad je u pitanju takav jedan korak te da je "imidž Albanije u nekim dijelovima EU-a loš". Jedni, kako ističe Welt, govore da "nije pametno prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. konfrontirati Europljane s jednim - nepopularnim - proširenjem". Drugi, pak, nastavlja Welt, argumentiraju "da se Makedoniji i Albaniji mora dati perspektivu". I upravo taj raskol se ogleda i u mišljenju vladajućih frakciju u Njemačkoj, pojašnjava ovaj list.
Welt podsjeća da je čak sama kancelarka Merkel (CDU) kazala kako "ne drži puno do ciljnog datuma" kojega si je zacrtala Europska komisija, naime da bi 2025. mogle Srbija, Makedonija i Albanija postati punopravne članice EU-a. S tim u svezi je u Berlinu još uvijek živo sjećanje na prebrz prijam Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju, poručuje Welt, ali ujedno prenosi kako političar vladajućih demokršćana Gunther Krichbaum (CDU) pledira za to da Europska unija pregovara s Makedonijom, ali ne i s Albanijom: "'U ovom trenutku sam jasno protiv pristupnih pregovora s Albanijom', kazao je taj demokršćanin za Welt. Početak pristupnih pregovora bi sada 'uslijedilo jasno previše rano'. Albanija je, doduše, pokrenula 'brojne reforme', na primjer u pravosuđu, ali one se sada 'moraju sveobuhvatno primijeniti'. To važi posebno po pitanju borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala 'koja često doseže i najviše vladine krugove', argumentira taj CDU-ov političar. Europska komisija je tu, prema riječima Krichbauma, 'između ostalog unekoliko lakovjerna'. U pogledu Makedonije Krichbaum, naprotiv, smatra da se može 'učiniti naredni korak'. Doduše, i u tom slučaju 'treba još puno toga uraditi', ali bismo nakon rješenja dugogodišnjeg spora oko imena s Grčkom 'trebali iskoristiti otvorena vrata i poručiti jedno uvjetno Da', osobito zbog toga što je ta bivša jugoslavenska republika dalje napredovala nego Albanija, argumentira Krichbaum."
Njemačka i EU ne smiju dopustiti utjecaj drugih sila na Balkanu
Socijaldemokrati su, nasuprot tome, otvoreniji od njihovog koalicijskog partnera CDU-a, prenosi Welt. List piše kako SPD-ov europski političar Axel Schäfer ističe da se u slučaju pružanja europske perspektive radi o tome da se "stabilnost izveze, umjesto da se nestabilnost uveze". Taj socijaldemokrat navodi da je Albanija već članica NATO-a, a da Njemačku i Makedoniju povezuje bezvizni režim te ističe: "Ukoliko Albaniji i Makedoniji blokiramo tu mogućnost, druge velesile će iskoristiti svoju šansu i te zemlje dovesti pod svoj utjecaj. To Njemačka i EU ne smiju dopustiti."
Oporbeni Zeleni po tom pitanju dijele stav socijaldemokrata, piše dalje Welt. Njihova europska političarka Franziska Brantner ističe upravo činjenicu da je Albanija pokrenula mnoge "teške reforme" koje je "'dala transparentno provjeriti od njemačke strane'. A Makedonija je 'također načinila mnoge iskorake'. Objema zemljama je potrebno pružiti EU perspektivu, ističe ta političarka Zelenih. 'Ako ljudi u tim zemljama budu osjetili da, unatoč teškim reformama, nema jedne takve perspektive, postoji opasnost od nazadovanja kad su u pitanju demokracija, vladavina prava i gospodarstvo'", prenosi Welt.
13 godina u EU-čekaonici
I austrijski Der Standard se bavi EU perspektivom Zapadnog Balkana, odnosno konkretno je riječ o sporu oko imena koji Makedoniju sprječava da dalje napreduje po pitanju euroatlantskih integracija. Napominjući da se ta zemlja već 13 godina nalazi u EU-čekaonici, Der Standard ističe da bi Makedonija konačno mogla započeti pregovore s Bruxellesom ukoliko se Grčka odmakne od svoje veto-pozicije. List ujedno podsjeća da Grčka blokira makedonsko napredovanje ka EU-u i NATO-u iz straha od toga da bi Makedonija mogla imati teritorijalne pretenzije na sjevernogrčku istoimenu provinciju. Međutim, i u samoj Makedoniji postoji otpor, kako prenosi Der Standard. Tamo, naime, "oporbena nacionalno-konzervativna stranka VMRO-DPMNE pokušava svaki dogovor s Grčkom predstaviti kao jednu vrstu izdaje prema makedonskom narodu - a i predsjednik Gjorge Ivanov, kojega usmjerava VMRO, mogao bi postati problem. No, kao puno moćnija važi grčka oporba", piše Der Standard napominjući u istom mahu kako se za 15 mjeseci u Grčkoj održavaju izbori te da bi Tsipras mogao izgubiti poene na unutarnjopolitičkom planu. "U veljači se stotinu tisuća ljudi okupilo kako bi demonstrirali protiv toga da se iziđe ususret sjevernom susjedu. Ukoliko bi se oko spora oko imena proveo referendum, opasnost bi bila velika od toga da većina Grka zaokruži Ne", poručuje Der Standard.