Loš špijunski film – bez dokaza
15. mart 2018
Bijela kuća je podržala sumnje Velike Britanije da iza trovanja bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke stoji Rusija. „Vjerujemo da je Rusija odgovorna za napad", ponovila je Niki Hejli, ambasadorka SAD pri UN, na Tviteru nakon što je isto rekla na posebnoj sjednici Savjeta bezbjednosti. Ona je, kako prenosi Špigel onlajn, zatražila „hitne konkretne mjere" Savjeta bezbjednosti.
Bivši špijun Skripalj (66) i njegova kćerka Julija (33) pronađeni su bez svjesti 4. marta u Solsberiju na jugu Engleske. U teškom stanju su prebačeni u bolnicu. U Londonu pretpostavljaju da je za napad na njih upotrijebljen otrov tipa Novičok, razvijan u Sovjetskom Savezu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. Navodno su istražitelji tragove tog otrova pronašli u restoranu i pabu koji je Skripalj prethodno posjetio.
Velika Britanija je u srijedu odlučila da protjera 23 ruskih diplomata koje smatra „nedeklarisanim saradnicima tajnih službi". Premijerka Tereza Mej je povukla raniji poziv Sergeju Lavrovu i najavila da ni ministri ni pripadnici kraljevske porodice neće putovati na Svjetsko fudbalsko prvenstvo. Planirane su dalje mjere protiv „neprijateljske državne aktivnosti" koje se odnose na Rusiju.
„Histerična atmosfera", odgovorio je na to ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja, ponavljajući da nema indicija da se Moskva krije iza napada nervnim otrovom na teritoriji Britanije. „Ne govorimo jezikom ultimatuma", rekao je on. Prethodno je London dao 24 sata Moskvi da se izjasni, ali nije poslao probe koje bi u Rusiji mogli da testiraju. Kremlj je najavio kontramjere.
„Borbeni pokliči, prijetnje, ultimatum, protjerivanje diplomata: razmjena udaraca između Londona i Moskve podsjeća na loše špijunske filmove iz doba Hladnog rata", piše Noje osnabriker cajtung. Tereza Mej je, navodi list, brzo našla krivca u Kremlju. „Ali da li premijerka ima dokaze koji bi bili valjani pred sudom? Teško. Da li se iza svega krije mafija, bivši agenti, ili je u pitanju napad po državnom nalogu? SAD, EU i NATO ne smiju da se uvlače u konflikt dok postoje samo sumnjičenja."
Presude bez dokaza ne smije biti u pravnim državama, piše ugledni Zidojče cajtung. „To važi i za državu kao spoljnopolitičkog aktera: ko kažnjava i prijeti drugim državama mora za to da ima jake razloge. Trenutno veliki broj država na svijetu ne drži do ovog pravila. (…) Velika Britanija barata indicijama, jakim indicijama – ali ne ključnim dokazima. Zato je reakcija ostala relativno uzdržana. Da je stvar dokazana, onda bi Svjetsko prvenstvo moralo da se održi bez Britanaca i njihovih saveznika."
Među „indicije" minhenski list ubraja i sljedeće: „Ruska Duma je prije dvije godine donijela zakon koji dozvoljava likvidacije preletača i veleizdajnika i u inostranstvu. Beskrajna hrestomatija izjava – od ruskog predsjednika, preko ministra spoljnih poslova do poznatih komentatora – svjedoči o cinizmu i duhovnom stanju rukovodstva zemlje. Izdajnici su prijetnja za Rusiju, moraju biti iskorišteni kao primjer. Dvocifren je broj misterioznih smrtnih slučajeva u miljeu ruskih agenata ili oligarha samo u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama."
Bonski list General ancajger ne vidi logiku o kojoj ostali bruje: „Kako bi Kremlju koristio brutalni napad na odavno neaktivnog neprijateljskog špijuna i to samo par dana pred Putinove lične predsjedničke izbore? Šta bi, sa druge strane, Britanci imali od toga da podmetanjem napada survaju ionako zategnute odnose sa Rusijom u arktičke dubine, kako sada ruski jastrebovi tvrde? Ništa. Nova odvratno hladna iracionalnost ponovo obuzima odnose Istoka i Zapada."
Njemačka i Francuska su najavile živu diplomatsku aktivnost povodom slučaja, ali za sada zvaničnici ovih zemalja nisu upirali prstom u Rusiju. Njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen je oštrim riječima zatražila istragu pod vođstvom UN, rekavši da je „prvi put nakon Drugog svjetskog rata tako strašno hemijsko oružje upotrijebljeno na evropskom tlu". Od Rusije se očekuje da doprinese istrazi, rekla je ona, dodavši da je Rusija „već ubila jednog čovjeka u Velikoj Britaniji" – Aleksandra Litvinjenka 2006. godine.
„Čak i logična objašnjenja nisu zamjena za dokaze", piše Štutgarter nahrihten. List navodi da je u toj situaciji premijerka Mej reagovala „primjereno" te da su sankcije protiv Rusije za sada „mlake". „Saveznici Velike Britanije treba da se vode stanjem stvari, a ne atmosferom koja se stvara. To za Nijemce i druge Evropljane iz EU i NATO znači: sada su potrebni jasni signali da su privrženi Britaniji, bez obzira na Bregzit."
priredio Nemanja Rujević