Europska potražnja za LNG pogađa Aziju

Europske zemlje već su kupile više ukapljenog prirodnog plina (LNG) 2022. nego bilo koje godine prije. Porast potražnje uslijedio je nakon ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu su razne europske vlade žurile okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji što je prije moguće.

U devet mjeseci od januara do septembra potražnja europskih zemalja za LNG-om dramatično je porasla prema podacima koje je DW-u dostavila analitička grupa ICIS. Potražnja u Francuskoj je porasla za 88% u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, Nizozemskoj za 109%, a u Belgiji za 157%.

Međutim, europska potražnja za LNG-om ima negativne posljedice za zemlje u drugim dijelovima svijeta koje već uvoze super ohlađeno gorivo u velikim količinama. Cijene rastu i sve je manje LNG-a na tržištu, što ga čini mnogo manje održivom opcijom za siromašnije zemlje.

"Način na koji je Europa uspjela nabaviti te količine je plaćajući više nego što su druga tržišta spremna platiti", rekao je za DW Alex Munton, LNG analitičar iz energetske istraživačke grupe Rapidan.

Brojke ICIS-a potvrđuju omjer do kojeg je pala potražnja za LNG-om u zemljama izvan Europe, posebice u Aziji. U Bangladešu je potražnja manja za 10% u usporedbi s 2021., u Pakistanu je pala za 19%, dok je u Kini zabilježen pad od 22%.

Posljedice za određene zemlje su velike. Prošle sedmice Bangladeš je pretrpio svoje najveće nestanke struje u desetljeću s više od 100 milijuna ljudi koji su ostali bez struje nekoliko sati. Mjesecima se Bangladeš bori osigurati dovoljno plina na globalnim tržištima. 

Mohammad Tamin sa Sveučilišta BRAC u Dhaki kaže da su nestanci struje u Bangladešu povezani s nestašicom energije, iako je veći razlog to što je potrebno ažurirati nacionalnu elektro-energetsku mrežu.

"Uglavnom je to izazov u radu sustava", kaže on za DW. "Neovisan rad sustava nije ažuriran, a treba nam pametna mreža jer dolaze veće elektrane."

Unatoč tome, rekao je da su zemlje poput Bangladeša, Pakistana i Indije značajno pogođene promjenama na tržištu ukapljenog zemnog plina 2022. 

"Europa pokušava zgrabiti svaku molekulu plina gdje god je dostupna", kaže on. "Oni kupuju sve, od sadašnjeg do budućeg plina. A njihova je kupovna moć mnogo veća od one u zemaljama u razvoju. Stoga su očito zemlje poput Bangladeša, Indije i Pakistana jako pogođene", kaže on.

Pakistan se nalazi usred teške energetske krize i prošle sedmice se ispostavilo da nije uspio privući niti jednu ponudu dobavljača za natječaj za isporuku jednog tovara LNG-a mjesečno između četiri i šest godina. Mjesecima se Pakistan također bori s kupnjom LNG-a na kratkoročnim spot tržištima.

Jedan od velikih problema s kojima se zemlje poput Pakistana suočavaju u pogledu opskrbe LNG-om je priroda ugovora koje su potpisali s dobavljačima.

Pakistan je potpisao ugovore s trgovačkim tvrtkama koje ne moraju nužno same proizvoditi ukapljeni zemni plin. Ugovori često uključuju klauzule o raskidu, što znači da dobavljači mogu prodavati LNG drugim tržištima ako žele u kratkom roku. U tom slučaju moraju platiti kaznu.

Međutim, nagli rast cijena LNG-a drugdje znači da mogu lako platiti kaznu i još uvijek ostvariti značajnu zaradu prodajom na profitabilnijem tržištu.

"Imate veliku priliku ako ste trgovačko poduzeće, da kažete, 'pa, imali smo ugovor o prodaji u Pakistanu i trebali smo dobiti možda cijenu koja je bila povezana s cijenom nafte...ali možemo platiti klauzulu o prekidu (ugovora) i usmjeriti (plin) u Europu", objašnjava Munton.

"Dakle, isplati se platiti tu kaznu (o prekidu ugovora, op. red.) jer je alternativno tržište tako unosno. I to je ono što se događa", kaže on. 

Pakistanski problem

Nemogućnost Pakistana da kupi dovoljno goriva znači da će nestašice struje vjerojatno postati dugoročna stvarnost u zemlji. Vlada kaže da nema manjka goriva, ali je donijela nekoliko mjera kako bi pokušala smanjiti potrošnju goriva u cijeloj zemlji. 

To je velika prijetnja ekonomiji koja je već pod ozbiljnim pritiskom. Mežunarodni monetarni fond (MMF) je krajem avgusta odobrio paket pomoći Pakistanu od 1,1 milijarde dolara (1,13 milijardi eura).

Kada je riječ o Bangladešu brige oko energije prijete njegovom snažnom ekonomskom rastu. Prognoze rasta za zemlju jako su smanjene posljednjih mjeseci.

"To je prvenstveno zbog nedostatka energije", kaže Mohammad Tamin. "To prilično ozbiljno utječe na tekstilnu industriju. Posebno su tekstilni i predionički sektori u problemima zbog nestanka struje i plina. Zbog nedostatka plina ne mogu redovito pokretati tvornice. Mnogo je prekida, osobito u serijskoj proizvodnji. Ako dođe do prekida, cijela serija se uništava", kaže Tamin.

Još nema novih kapaciteta

Pritisci na globalnom tržištu ukapljenog zemnog plina neće uskoro popustiti, smatra Munton. Europska će potražnja ostati snažna, ali će nekoliko godina biti malo dodatnih izvoznih kapaciteta ukapljenog zemnog plina.

"Ako svijet iznenada treba više ukalupljenog zemnog plina ili ako postoje određena tržišta poput Europe koja iznenada trebaju više, nije moguće ostvariti veću ukupnu ponudu", kaže on. "Mogu nabaviti više samo oduzimanjem ili uzrokovanjem manje potrošnje u drugim zemljama. U svijetu postoji fiksna količina ponude", kaže on.

Masivna ulaganja u ukapljeni zemni plin znače da se očekuje da će značajni novi kapaciteti biti pušteni u rad tokom slijedeće četiri godine, ali do tada će konkurencija za gorivo i dalje ostavljati neke zemlje izvan raspodjele.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu