"Ljudi u BiH su se oslobodili straha od političara"

Fondacija Heinrich-Böll organizovala je u Berlinu diskusiju o nedavnim demonstracijama u BiH. O toku diskusije list Neues Deutschland piše:

"Za Emina Eminagića iz nevladine organizacije Front slobode najveći uspjeh protesta je da su se ljudi oslobodili straha i da su otkazali poslušnost autoritetima u vrhu vlasti. "22 godine su ljudi u BiH šutjeli. Više ne govorimo o etničkim konfliktima. Po prvi put nakon rata možemo govoriti o klasama", naglašava ovaj aktivista iz Tuzle.

Jedan od najvećih problema BiH je postojanje mnogobrojne i snažne političko-birokratke klase, koja sije mržnju i strah među narodima, kako bi zadržala svoje privilegije i pozicije. "Moramo se odreći modela multikulturnog aparthejda", tvrdi Eminagić.

Esad Bajtal, filozof i sociolog iz Sarajeva, situaciju opisuje još oštrijim riječima. "Političari svih nacija svjesno ne sklapaju nikakve dogovore jer profitiraju od ovog haosa. Cijenu plaćaju građani. Protestima je počeo ustanak građana i to je jedini put koji obećava uspjeh u borbi protiv neofašizoidne etnooligarhije", navodi Bajtal.

Mnogi političari iz BiH srpske i hrvatske nacionalnosti su proteste ocijenili kao "bošnjačke" ili čak kao "antisrpske" ili "antihrvatske". Politologinja Zlatiborka Popov-Momčinović iz Istočnog Sarajeva navodi kako je predsjednik RS Milorad Dodik uveo "prikrivenu diktaturu". Ankete pokazuju da čak 80 odsto stanovnika RS podržava proteste građana u Federaciji BiH.

U oktobru se u BiH održavaju izbori. Politička klasa je nakon protesta izgubila neke privilegije, poput jednogodišnjeg dobijanja plate nakon prestanka bavljenja politikom. Ipak, malo je nade da će isti oni političari koji su zemlju doveli na rub katastrofe, biti u stanju da provedu reforme, bili su jedinstveni učesnici diskusije", piše Neues Deutschland.

Nepoželjni azilanti sa Balkana

List Pfozheimer Zeitung piše o pojačanom prilivu azilanata u Njemačku. Među najbrojnijima su azilanti koji stižu sa Balkana. Ministrica za integraciju savezne zemlje Baden Württemberg, Bilkay Öney, podržava ideju da se promijeni procedura za azilante koji stižu iz tih zemalja, prenosi Pforzheimer Zetung.

"Pravo na azil postoji za ljude koji su u svojoj zemlji progonjeni. Međutim, kod skoro svih azilanata koji stižu iz ovih zemalja to nije slučaj, navode u Saveznom uredu za migraciju i izbjeglice. Problemi se stoga moraju rješavati tamo, u tim državama i to uz pomoć EU, smatra ministrica Öney.

Njemačka vlada ima namjeru da smanji broj azilanata koji stižu iz zemalja Balkana, odnosno da ubrza proces donošenja odluke o zahtjevu za azil. Stoga postoji prijedlog njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova da se Albanija, BiH, Srbija, Makedonija i Crna Gora proglase "državama sigurnog porijekla", što bi ubrzalo donošenje odluke o zahtjevu za dobijanje azila", stoji u listu Pforzhemer Zeitung.

Atina ima previše novca

Grčka se vraća na međunarodno tržište finansija. Vlada u Atini planira da ovog četvrtka (10.4.) na tržište izbaci nove državne obveznice. Pretpostavlja se da će ova emisija obveznica biti uspješna, jer investitori vjeruju da će, ako dođe do nove krize, ponovo intervenisati i Evropska centralna banka, piše u komentaru list Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje:

"Investitori dobro znaju da je kreditni rejting Grčke ništavan. Čak i nakon što su investitori oprostili Grčkoj kredite u iznosu od 100 milijardi eura, njen ukupni dug dostiže 172 odsto od ukupnog brutodruštvenog proizvoda. EU i MMF su Grčkoj odobrili pomoć od 240 milijardi eura kojima je država spašena bankrota. Samo iz posebnog evropskog fonda isplaćeno je 134 milijarde eura, uz kamatu od 1,5 odsto i rok otplate od 30 godina. Zbog loše finansijske situacije vlada u Atini sada želi još jednu odgodu plaćanja tog duga i dodatno smanjenje kamata.

I dok, znači, Atina svoje kreditore, u krajnjoj liniji poreske platiše u EU, moli za odgodu plaćanja duga, privatnim investitorima obećava 5 odsto kamata ako kupe njene nove obveznice. Očito je da vlada Grčke ima dovoljno novca za vođenje politike kojom želi da uputi određene političke signale", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose