Stiže li vakcina protiv korionavirusa na vrijeme?
6. mart 2020
Prije skoro mjesec dana kineski eksperti su dešifrirali genetski kod koronavirusa i stavili svoje otkriće na raspolaganje cijelom svijetu. Farmaceutska industrija i brojni medicinski i naučno-istraživački instituti bacili su se na posao.
Pored kineskog najvećeg Instituta za suzbijanje virusno-epidemioloških bolesti, potraga za vakcinom užurbano se vodi u Hongkongu, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Australiji, Kanadi i Izraelu. Jedan dio projekata finanasira CEPI - Međunarodna partnerska organizacija za suzbijanje epidemija, koja raspolaže novcem iz privatnih donacija ali i državnom finasijskom pomoći.
CEPI trenutno pomaže firme CureVac (Njemačka), Inovio (SAD) i Moderna (SAD). Tu je i projekat Univerziteta Queensland (Australija), čiji su saradnici krajem februara počeli testirati vakcinu na životinjama.
CEPI-projekte podržavaju i američke firme Dynavax i Glaxo Smith Kline (GSK). One proizvode supstance koje omogućavaju da mala količina antitijela po vakcini izazove imunološku reakciju.
Pored CEPI-projekata na pronalasku vakcina rade i američke farmaceutske kompanije Johnson&Johnson i Novavax, francuska Sanofi i kanadska VIDO-InterVAC ali i Univerziteti Marburg (Njemačka), Hongkong, Saskatchewan (Kanada), Cambridge (UK) i Institut u Izraelu.
Brzo do vakcine ili ne?
Postoje najave koje kažu da bi vakcina mogla biti gotova za nekoliko sedmica. Njemački eksperti na to gledaju podozrivo i kritično. Epidemiolog Alexander Kekulé, koji vodi Institut za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Halle, polazi od pretpostavke da će najranije tokom naredne 2021. godine testirana i provjerena vakcina sa sim neophodnim dozvolama doći na tržište. "Do jeseni 2020 vakcina neće moći biti otkrivena", izjavio je ovaj profesor medicine tokom jednog nastupa na prvom kanalu njemačke televizije ARD-u.
Kekulé je pojasnio da problem pronalaska vakcine protiv koronavirusa leži u sposobnosti genetske metarmofoze virusa. To potvrđuje studija kineskih naučnika, koji su otkrili da postoje dvije vrste koronavirusa SARS-CoV-2. To su s-CoV i l-CoV. Prvi se češće pojavljuje, drugi je opasniji.
Brza genetska promjena koronavirusa je jedan od razloga što ne postoji vakcina protiv običnog, sezonskog virusa prehlade. I tu prehladu većim dijelom uzrokuju koronavirusi, iako su puno bezopasniji od SARS-CoV-1, SARS-CoV-2 i MERS.
Sigurna a ne brza vakcina
Za razliku od ebolavirusa, kod kojeg je provedba faza II i III uvođenja vakcine tekla paralelno, ubrzani proces kod virusa SARS-CoV-2 nije predviđen - naprosto zato što ovaj virus nije toliko opasan kao virus ebole.
Rad na vakcini podrazumijeva da će se ona ubrizgavati zdravim ljudima. I tu odmjeravanje rizika ima puno veći značaj od ubrzanog postupka puštanja vakcine na tržište. Stoga je bolje isključiti moguće negativne posljedice vakcinacije, nego zdrave ljude, kod kojih je mogućnost smrtnog ili komplikovanog ishoda infekcijom koronavirusom izuzetno mala, izlagati neposrednom riziku.
Pored toga, već sada postoje medikamenti koji se daju u slučaju komplikovane infekcije opasnim koronavirusom. To je recimo RNA-Polymerase-Hemmer Remdesivir. Ovaj lijek prvobitno je otkriven protiv ebole i nalazi se u prodaji.
Kako djeluju vakcine?
Skoro sve vakcine, na kojima se trenutno radi, baziraju se na prethodno otkrivenim substancama i cjepivima koje djeluju u suzbijanju virusa. Neke od njih se koriste u veterinarstvu, poput vakcine protiv virusa MERS, kojom se cijepe kamile. Arapske zemlje, bogate naftom, uložile su velika sredstva u razvoj ove vakcine, jer ove korisne životinje za njih imaju veliki značaj.
Neke od novopronađenih vakcina protiv koronavirusa su testirane na životinjama i predstoje im dalja testiranja kako bi dobile dozvolu za prodaju. Mnoge farmaceutske kompanije nadaju se da će pronaći cjepivo, čiji genetski materijal (RNK i DNK) u tijelu izaziva stvaranje bezopasnih virusnih proteina. Oni bi trebali izazvati reakciju imunološkog sistema, koji stvara antigene, koji djeluju i protiv opasne vrste koronavirusa. Takve vakcine bi se mogle proizvoditi brzo i u velikim količinama.
Drugi proizvođači vakcina se oslanjanju na tradicionalne metode direktnog ubrizgavanja proteina virusa pacijentima. Može potrajati dosta vremena prije nego takva vakcina bude spremna da se isporučuje u većim količinama.
Sve u svemu, vrlo je moguće da vakcina bude puštena na tržište tek nakon stišavanja pandemije koronavirusom. Moguće je i da druge vrste virusa COVID-19 krenu na put po planeti Zemlji. Jer, kada na sjevernoj hemisferi počne ljeto i nestanu virusi, na južnoj hemisferi počinje zima i virusi kreću u svoj pohod. U kasnu jesen virus bi ponovo mogao da se krene u ekspanziju sjevernom poluloptom.