Libija: Pacijent na intenzivnoj njezi

Haos, nasilje i smrt obilježili su i posljednji vikend u Libiji. Teški sukobi između međusobno suprotstavljenih milicija, koji su počeli polovinom maja, nastavljeni su nesmanjenom žestinom. Sukobi, koji se najvećim dijelom odvijaju u Tripoliju i Bengaziju, odnose ponovo brojne žrtve: Ministarstvo zdravstva je saopćilo da je od 30. jula poginulog više od 200 osoba a skoro 1.000 je povrijeđeno.

S obzirom na sve kritičnije sigurnosno stanje u zemlji većina zapadnih zemalja je u međuvremenu povukla svoje osoblje iz ambasada, a zemlju su za sada napustili i uposlenici Misije UN-a za podršku Libiji (UNSMIL). Ova misija je trebala pridonijeti stabilizaciji zemlje i omogućiti demokratski razvoj. Tome su trebali doprinijeti i prijevremeni parlamentarni izbori održani koncem juna. Konstituirajuća sjednica novog parlamenta održana je u ponedjeljak (04.08.). Na izborima se nisu kandidirale stranke, već samo navodno neovisni kandidati.

Sukob oko konstituirajuće sjednice

Islamisti, koji su dominirali starim Nacionalnim kongresom, strahuju od pomjeranja odnosa snaga u novom parlamentu u korist sekularnih snaga. Eksperti u tome vide razlog aktualne eskalacije nasilja u Tripoliju i Bengaziju. Borba za vlast između islamističkih i sekularnih snaga nastavila se sukobom oko mjesta i vremena održavanja konstituirajuće sjednice novog parlamenta.

Većina novoizabranih parlamentaraca je željela da sjednica bude održana još u subotu (02.08.) kako bi, s obzirom na aktualnu krizu, parlament počeo što prije sa radom. Oko 150 od ukupno 190 novih poslanika je došlo na sjednicu. No kandidati iz Misrate, koji pripadaju spektru islamista, su bojkotirali termin insistirajući da sjednica bude održana u glavnom gradu Tripoliju. Njeno održavanje je međutim iz sigurnosnih razloga prebačeno u Tobruk koji se nalazi na istoku zemlje u blizini granice sa Egiptom i koji je oko 1.000 kilometara udaljen od Tripolija. No budući da u subotu na sjednicu nisu došli svi novoizabrani parlamentarci održan je samo neformalni sastanak. I pored toga što se u ponedjeljak ponovo na sjednici nisu pojavili svi novoizabrani parlamentarci, novi parlament je konstituiran.

Sekularne snage sumnjaju u zavjeru

Sekualrne snage pretpostavljaju da se iza nedolaska nekih poslanika krije zavjera. "Ono što se u Tripoliju dešava je dio plana čiji je cilj spriječiti formiranje novog parlamenta i omogućiti nastavak postojanja starog parlamenta u kojem dominiraju Muslimanska braća", kaže vođa jedne paravojne formacije. Glavne konce pri tome, kako vjeruju sekularne snage, vuče još Nuri Abu Sahmein, predsjednik Nacionalnog kongresa koji je praktično još na funkciji. Ovaj političar, blizak islamistima, je još ranije oštro kritizirao izbor Torpuka za mjesto održavanja konstituirajuće sjednice novog parlamenta.

S obzirom na činjenicu da se u ponedjeljak (04.08.) u Torbuku na konstituirajućoj sjednici ipak sastalo 170 od 190 poslanika kraj ovog sukoba još nije na vidiku. Jer predstavnici starog Nacionalnog kongresa okupljeni oko Nuri Abu Sahmeina bi i dalje mogli insistirati na tome da ostanu na vlast jer nije došlo do primopredaje vlasti u skladu sa ustavom. To bi moglo dodatno oslabiti demokratske institucije u zemlji.

Zagovornici rata djeluju iz sjene

Aktualni razvoj situacije je već nanio štetu novom parlamentu s obzirom na činjenicu da je na izborima u junu odziv birača bio tek oko 20 posto. Osim toga postojale su brojne pritužbe o nepravilnostima tokom izbora. Eksperti poput libijskog politologa Salema Soltana su još prije izbora strahovali da novoizabrani poslanici neće imati neophodnu političku težinu da bi promijenili stanje u zemlji. On smatra da će "zagovornici rata i šefovi paravojnih formacija" i dalje vući konce iz sjene.

Vlast u zemlji nije u rukama parlamenta, već različitih paravojnih vođa, podvlači Mattia Tolado, ekspert za Libiju pri Europskom vijeću za vanjske odnose (EFCR). A brojni gospodari rata, kao primjerice general major Chalifa Haftar ili vođa islamističke grupacije Ansar al-Scharia uopće nemaju interes za mirovno rješenje, kaže Tolado. "Ove snage ne vjeruju u razgovore i podjelu vlasti. Oni vjeruju da mogu ostvariti vojnu premoć", napominje Tolado. Andreas Dittman, ekspert za Libiju sa Univerziteta u Giessenu, pripisuje međunarodnoj zajednici veliku sukrivicu zbog sadašnjeg stanja u Libiji. On kaže da Zapad nije proveo vlastite odluke o obnovi zemlje i da mu prije svega nije pošlo za rukom da razoruža paravojne formacije. Robin Wright sa washingtonskog Think Tank Wilson Center-a razmišlja slično. On kaže da su nakon podrške opozicionim snagama pri svrgavanju diktatora Muamera Gadafija 2011. godine SAD i NATO Libiju "sve više ostavljali samu".

"Libija je kao pacijent na intenzivnoj njezi"

Posljedica je, prema njegovim riječima, situacija u kojoj se "više ne razmišlja o sjednici manje ili više legitimno izabranog parlamenta u Tripoliju jer sigurnost za rad parlamenta više nije osigurana i stoga je njeno održavanje moralo biti pomjereno u pustinjski grad", kaže Dittmann i zaključuje: "Već to pokazuje koliko je država u cjelosti slaba."On smatra da vlada već odavno nije više u stanju osigurati unutarnju i vanjsku sigurnost i teritorijalni integritet.

"Libija je u međuvremenu sama postala opasnost za susjedne države", kaže Dittman. Jer u nedostatku vlasti na jugu zemlje se šire snage poput Al-Khaide ili Grupe islamska država, koja je do sada bila aktivna samo u Siriji i Iranu. Dittmanov zaključak glasi: "Libijska država je kao pacijent na intenzivnoj njezi."