Libanon: Humanitarna pomoć nije dovoljna

Otprilike tri sedmice nakon početka izraelskih zračnih napada na ciljeve u Libanonu, sve više i više građani sami organiziraju humanitarnu pomoć.

"Pridružio sam se lokalnoj inicijativi i dijelimo donacije raznim skloništima i školama", kaže Rayan Chaya za DW. Ovaj 27-godišnji inženjer mašinstva u Aleyu, dobrih 20 kilometara jugoistočno od Bejruta, stvorio je baze podataka o mjestima gdje se može besplatno odsjesti i jesti. Osigurao je i invalidska kolica za porodicu koja je morala ostaviti svoja dok su bježali. "Mi smo u krizi, a ako mi ne pomognemo jedni drugima, ko će?", pita on. "Vlada ne čini gotovo ništa", dodaje. 

Heiko Wimmen to potvrđuje. On je voditelj projekta za Libanon u Međunarodnoj kriznoj grupi, nevladinoj organizaciji koja se bavi prevencijom sukoba. “Razina humanitarne pomoći stanovništvu je onakva kakvu biste očekivali od države čije političke strukture zapravo ne funkcioniraju", kaže on.

Godine političke nestabilnosti u kombinaciji s aktualnom ekonomskom krizom dovele su Libanon na rub kolapsa. Katastrofalna situacija se pogoršala krajem septembra kada je Izrael započeo široke zračne napade na miliciju Hezbolah nakon godinu dana ograničenih borbi. Sjedinjene Države, Njemačka i nekoliko sunitskih arapskih država klasificiraju Hezbollah kao terorističku organizaciju. Podržava ga Iran. EU je oružano krilo Hezbolaha stavila na listu terorističkih grupa.

Od tada je u izraelskim napadima ubijeno nekoliko vođa Hezbolaha i, prema podacima libanonskog Ministarstva zdravstva, više od 2000 libanonskih civila. Oko 608.000 ljudi interno je raseljeno, prema posljednjim podacima OCHA (UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova), UN-ove organizacije odgovorne za humanitarnu pomoć. Prema podacima libanonskih vlasti, broj je dvostruko veći. 

Upražnjeni stanovi su popunjeni

U međuvremenu, libanonska privremena vlada postavila je 973 hitna skloništa u javnim zgradama širom zemlje. 180.000 dostupnih mjesta brzo su popunili ljudi koji su očajnički tražili mjesto za boravak.

"Broj hitnih smještaja ne odgovara broju potrebnih mjesta", kaže Heiko Wimmen. "Bojim se da će oni koji su zauzeli kuće sve više preuzimati i napuštene domove i nenaseljene luksuzne stanove", kaže on. Prema studiji Američkog sveučilišta u Bejrutu, 31 posto nekretnina u Bejrutu kupljeno je kao investicijske nekretnine.

U te stanove se sve više useljavaju Libanonci koji imaju neke veze s utjecajnim političkim krilom Hezbolaha. Neke od stranaka koje su povezane s Hezbolahom i godinama "rade svoj prljavi posao", kako kaže Wimmen, otvorile su kuće za izbjeglice - poput Amal i Sirijske socijalističke stranke u Libanonu.

Hrana, odjeća i dobre riječi

Libanonska policija želi evakuirati okupirane zgrade samo ako postoje odgovarajuće alternative. To je izjavio glasnogovornik libanonske policije izjavio za američki dnevnik Washington Post.

Džamije, crkve, barovi i mnogi privatni pojedinci daju sve od sebe kako bi pomogli, kaže Anna Fleischer, voditeljica regionalnog ureda u Bejrutu Zaklade Heinrich Böll koja je povezana sa strankom Zelenih.

„U mojoj džamiji nema mjesta za smještaj porodica. Ali broj ljudi koji se mole enormno je porastao, a mi nudimo hranu, medicinske usluge i podršku", rekao je šeik Mohammed Abu Zaid za DW. On je imam u najvećoj džamiji u Saidi, gradu 45 kilometara južno od Bejruta.

Sally Halawi, koja vodi Circuit second hand shop u Bejrutu, također je odlučila podržati izbjeglice. “Osjećala sam se kao da moram učiniti nešto da pomognem”, kaže ona. Donirala je odjeću iz svoje trgovine ljudima koji su morali ostaviti svoje stvari. Na Instagramu se založila za više donacija. 

"Puno ljudi se odazvalo,” kaže Halawi. Ona svako jutro prikuplja donacije, razvrstava ih po spolu i veličini, svake večeri donosi donacije u sklonište za hitne slučajeve. „Do sada smo skupili više od 30.000 odjevnih predmeta,” rekla je 35-godišnjakinja. “I koliko god bilo naporno i stresno, to je najmanje što mogu učiniti za svoje ljude. I mislim da to još uvijek nije dovoljno", kaže ona.

Humanitarna pomoć - sada i iz EU

U međuvremenu je u toku dostavljanje međunarodne humanitarne pomoći za libanonsko stanovništvo. Europska unija pokrenula je nekoliko letova za Beirut s higijenskim proizvodima, dekama, lijekovima i medicinskim potrepštinama. Pomoć su odvojeno poslale i zemlje EU poput Belgije, Francuske, Španjolske, Poljske i Slovačke. 

Početkom sedmice libanonski ministar zdravstva Firass Abiad primio je 40 tona pomoći iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Istodobno, promatrači naglašavaju da je rješavanje humanitarne krize u Libanonu također vođeno političkim interesima. "Libanonska vladajuća elita pokušava održati svoju dominaciju udvarajući se međunarodnim donatorima kao i sponzorima sa Zapada i iz Arapskog zaljeva", kaže nezavisni analitičar Lorenzo Trombetta iz Bejruta.

Prvi koji su obećali humanitarnu pomoć bili su Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati. Međutim, prema riječima Trombette, Katar je već godinama dom političkog vodstva Hamasa i jedan je od glavnih pregovarača za prekid vatre u Gazi. Hamas je militantna islamistička palestinska skupina koju  Europska unija, ali i SAD, Njemačka i druge zemlje svrstavaju u terorističke organizacije.

A Ujedinjeni Arapski Emirati, objašnjava Trombetta, podupiru savezništvo sa SAD-om i surađuju s izraelskim oružanim snagama u tehnološkom sektoru – dok u isto vrijeme šalju pomoć Bejrutu. Cilj Emirata je, smatra on, "ostvariti veći politički utjecaj u Libanonu i ojačati svoju prisutnost u istočnom Sredozemlju".

Stručnjak za Bliski istok također se boji da libanonska politička elita uskoro više neće tretirati potrebe stanovništva kao prioritet: "U bliskoj budućnosti glavni fokus će se prebaciti na upravljanje fondovima za obnovu", kaže on. Međutim, ključno je distribuirati pomoć za obnovu, kao i osnovne usluge i socijalne naknade isključivo libanonskom stanovništvu.

U isto vrijeme čini se da su napori u pružanju podrške u zastoju. Apel UN-a za pomoć u iznosu od gotovo 390 milijuna eura za libanonsko civilno društvo dosad je donio samo nešto više od 48 milijuna eura.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu