Lažne vijesti pod lažnom zastavom

„Izgleda kao izvještaj DW-a", prokomentarisao je korisnik Tvitera na japanskom navodni video snimak Dojče velea (DW). Riječ je o videu o ukrajinskom izbjeglici za kojeg se navodno tvrdi da je ucjenjivao žene. Video izvještaj, koji je podijeljen na Tviteru na japanskom jeziku, iznosi ozbiljne optužbe protiv Ukrajinca po imenu „Petro Savčenko".

Korisnik Tvitera, koji je komentarisao video, nastavio je: „Želim da vidim originalni video. Pošaljite mi molim Vas URL originalnog videa." Sumnje odjekuju između njegovih redova - i to s pravom. Pošto originalni snimak ne postoji, snimak o navodnom kriminalnom izbjeglici je lažan.

Ovaj video nije izolovan slučaj. Od kada je Rusija 24. februara napala Ukrajinu, svakodnevno se internetom šire lažne tvrdnje i manipulacije. Medijski lažnjaci ovdje igraju posebnu ulogu: video snimci, fotografije i screen-shotovi  za koje se kaže da dolaze od međunarodnih emitera kao što su CNN, BBC ili DW, ali koji su zapravo izmanipulisani ili izmišljeni.

Neki od ovih postova čak postaju viralni i dopiru do stotina hiljada ljudi. Cilj: širenje propagande i uglavnom proruskih, antiukrajinskih ili antizapadnih narativa koji imaju za cilj da ubace klicu sumnje u zapadno izvještavanje – i da istovremeno naruše kredibilitet etabliranih zapadnih medija.

Navodni snimak DW-a o ukrajinskom izbjeglici

Šta se desilo u ovom slučaju? Jedan nalog na Tviteru na japanskom jeziku, fokusiran na rat u Ukrajini nedavno je podijelio video u kome se izvještava o navodnom bjeguncu iz Ukrajine.

"Petro Savčenko" je navodno ucenjivao desetine Njemica; prijetio je da će objaviti njihove "pornografske slike", snimljene skrivenom kamerom, nakon što ih je upoznao u barovima. Na snimku se takođe tvrdi da policija vodi istragu protiv Savčenka, kome sada prijeti kazna zatvora.

Snimak, koji je pregledan nešto oko hiljadu puta, na prvi pogled izgleda kao autentičan DW video. Minimalna odstupanja su primjetna tek pri detaljnijoj analizi: korišćeni font ne odgovara sto posto fontu DW-a, što je lako prepoznati, na primjer, kada se uporedi slovo X.

Takođe se javljaju sumnje, s obzirom da imena „Petra Savčenka" nema u pretraživačima. Nijedan medij nije izvijestio o navodnom incidentu višestruke ucjene, ni na njemačkom ni na engleskom ili ukrajinskom jeziku. Osim toga, snimak ne pruža nikakve informacije o tome gdje i kada se to dogodilo. A dalja istraživanja su dovela do još više nedoslijednosti.

Lažni BBC snimak raketnog napada na Kramatorsk

Jedan navodni BBC-jev snimak dospio je pak do znatno više ljudi od lažnog DW-snimka: Nakon ruskog raketnog napada na željezničku stanicu u Kramatorsku, pregledan je ukupno pola miliona puta. Na njemu se vide leševi u ljudi Kramatorsku i raketa koja je pala u blizini. U tekstu se tvrdi da su raketu ispalile ukrajinske trupe na sopstveni narod.

BBC je odmah protivrječio i video snimak opisao kao "lažan". Video je dokumentovan na ukrajinskom Tviter kanalu, koji ga je označio kao „lažan".

Klip, koji je na prvi pogled izgledao autentičan, brzo se proširio mrežama. Postove je Bajeriše rundfunk (BR) već u prvih nekoliko sati pronašao na njemačkom, engleskom, italijanskom, španskom, katalonskom, indijskom i francuskom. Ekspert za kibernetički rat Sandro Gajken je za BR u ovom slučaju govori o „usklađenoj, ali hitnoj operaciji" dezinformisanja. Roman Osadčuk, digitalni forenzičar iz trusta mozgova „Atlantic Council", bio je konkretniji u intervjuu za DW: „U slučaju Kramatorska, to nije bio samo lažni video, to je bio samo mali dio cijele kampanje. Jer, želi se ubijediti ljude da Ukrajinci bombarduju sopstveni narod, što je apsurd". Video je podijeljen na Telegramu ali i na mnogim drugim platformama.

Takođe, na meti manipulacija je i američki CNN, koji je navnodno greškom prodao slike eksplozije iz 2015. kao aktuelne. Ovo je takođe pogrešno, što je dokazala provjera činjenica francuskog AFP-a.

Nema specijalnog izvještaja BBC-ja o nuklearnom napadu

Ova vrsta lažnih vijesti u najboljem smislu te riječi nije nova. U proteklih nekoliko godina uvijek je bilo lažnih vijesti koje su se pripisivale etabliranim medijima. Posebno dramatičan slučaj je bio kada je moderator u studiju, sličnom BBC-jevom, izvijestio o vojnom incidentu između Rusije i NATO-a i eksploziji nuklearne bombe u Briselu. Video je čista izmišljotina i nije BBC-jev, pojasnila je ova medijska kuća. Ali, on se i dalje dijeli, kako prenosi Rojters.

Ko stoji iza ovih napada dezinformacijama?

Stručnjaci smatraju da tragovi koji vode do stvarnih autora lažnih video zapisa, slika ili tvitova nisu uvijek očigledni, ali da vode u Rusiju. Džozefin Lukito, profesorka na Školi za novinarstvo i medije na Univerzitetu Teksas u Ostinu, vidi profesionalne strukture iza lažnih produkcija. Veliki dio proruskih dezinformacija može se pripisati Agenciji za internet istraživanje (IRA), ruskoj fabrici trolova koja je aktivna od 2012. IRA je postala poznata po pokušaju da utiče na kampanju za predsjedničke izbore u SAD 2016. Od 2014. brojni lažni izvještaji koji se pripisuju IRA šire se i o Ukrajini.

„Dugoročni cilj ovih dezinformacija, koje dolaze iz Rusije, je da se posije nepovjerenje u medijski sistem", rekao je Lukito. Pritom se kredibilitet novinskih medija takođe namjerno iskorišćava u sopstvene svrhe. Riječ je o relativno novom fenomenu dezinformacija, u kome se navodno legitimne vijesti objavljuju pod lažnim zastavama.

Kako funkcionišu falsifikatori video zapisa?

Po pravilu, medijski lažnjaci su zasnovani na replici dizajna dotične stanice. „Kopirali su sve što čini jedan BBC video, a zatim napravili lažne video snimke. Uzeli su cijel šablon BBC-ja, uključujući naslov", kaže istraživačica Eto Buziašvili iz trusta mozgova „Atlantic Council". Takvu repliku nije previše teško napraviti, ali zahtijeva poznavanje video montaže i odgovarajućih programa.

Da li lažne vijesti imaju uspjeha?

Efekat lažnih vijesti je teško izmjeriti, kaže Skot Radnic sa Škole za međunarodne studije Henrija M. Džeksona Univerzitetu Vašington u Sijetlu, a posebno u vezi sa ratom u Ukrajini.

„Zbog činjenice da većina ljudi već ima čvrsto mišljenje o ratu u Ukrajini, veća je vjerovatnoća da će konzumirati vijesti koje podržavaju njihovu tačku gledišta i instinktivno odbacuju ono što im je u suprotnosti. Stoga su ove akcije „informativnog ratovanja" više usmjerene na one koji su prijemčivi za takve vijesti. Na neki način, to je bila "čast", rekao je Radnic za DW, kada su novinski kanali kao BBC, CNN ili DW postali meta napada, jer se percepiraju kao kredibilini, relevantni igrači u medijskom svijetu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu