"Kurdi se nadaju nagradi"
24. august 2014tagesschau.de: Pripadnici kurdske Pešmerge su jedini koji se bore protiv islamista u Iraku i koji im se suprotstavljaju, barem se to tako doživljava. Da li je to uistinu tako?
Bente Scheller: Da.Trenutno se protiv „Islamske države“ (IS) u principu bore samo kurdsko-irački borci, pripadnici Pešmerge.
Kakva je uloga turske Kurdske radničke stranke (PKK) u Iraku? U mnogim izvještajima se kaže da su pripadnici PKK iz Turske, a ne borci Pešmerge, spasili Jezide u Sindžar brdima.
To trenutno nije lako sagledati. Kako ja to razumijem, jedino se Pešmerga suprotstavlja IS-u u Iraku. Akcije spašavanje se u biti događaju u saradnji Pešmerge i PKK.
Zapravo, ove dvije grupe su već godinama konkurenti.
Da, to je definitivno neobičan razvoj situacije. Postoje različiti konflikti među kurdskim grupacijama. No, zbog vrlo opipljive prijetnje od strane IS-a te frakcije su se ujedinile.
Zapadno naoružanje i za PKK?
PKK je kao i ranije na listi terorističkih organizacija SAD-a i Evropske unije. Sada kada pripadnici PKK i Pešmerge tako usko sarađuju, postoji li opasnost da oružje koje Zapad isporučuje završi u rukama boraca PKK-a? Koliko je to problematično?
To je jedan od problema koji cijelu raspravu o tome čini kontroverznom.Trenutno se ne može ići u korak sa svim tim zbivanjima.U prošlosti je također bilo diskusije o tome da se PKK izbriše sa liste terorističkih organizacija, posebno zbog zbližavanja Turske i PKK.
Kako je izgledalo to zbližavanje turske vlade i PKK?
Prije nekoliko mjeseci su uhapšeni vođa PKK Abdulah Odžalan i turska vlada iznenada postigli službeni sporazum. Bio je to prvi znak smanjenja tenzija. I kod spašavanja Jezida PKK je sigurno uključila i tursku vladu. Napokon, ljudi koji su spašeni morali su negdje ići. Obje strane razgovaraju jedna s drugom i tu se mnogo toga događa. Ako su se PKK i Turska zbližile, onda se mijenjaju i razlozi za diskusiju SAD-a i EU i to vodi ka tome da se PKK izuzme sa liste terorističkih organizacija.
"Irački Kurdistan je korumpiran"
Koliko su irački Kurdi pouzdani za Zapad? Urednik „Kurdistan Tribune-a“ (napomena urednika: „Kurdistan Tribune“ se podrazumijeva kao nezavisna novinska platforma o kurdskim pitanjima) Mufid Abdulla je, primjerice, rekao da je cijeli irački Kurdistan notorno korumpiran.
Taj utisak imamo i mi. Ne smijemo gajiti zablude što se tiče demokratije u iračkom Kurdistanu. Samo ako pogledate raspodjelu moći, vidjećete da već desetljećima politiku dviju najvećih kurdskih partija određuju dvije porodice: Barsani i Talabani. Irački Kurdistan je korumpiran i iz više razloga nije željeni partner za one koji žele izgradnju istinske demokratije. Međutim, glavnu prijetnju momentalno predstavljaju pripadnici IS-a. Zapad pri tome treba partnera i stoga ne gleda tako pažljivo šta se dogodilo sa ostalim mjerilima vrijednosti.
Šta to dugoročno predstavlja?
Glavni pokretački motiv za Kurda je da zaštite sopstveni dio zemlje. Ali, taj zadatak im služi i tome da se ponude Zapadu kao partneri. U skladu s tim su i očekivanja Kurda velika i oni se nadaju da će na kraju usljediti nagrada. Dijelove toga već sada možemo vidjeti. Riječ je o zahtjevima za naoružavanjem i podrškom koje su Kurdi istakli u spisku zahtjeva koje traže od međunarodne zajednice. Ta lista će postati još duža. Na koncu će predstavljati problem šta uraditi sa takvim partnerom.
No, problem IS-a je problem svjetskog poretka sa kojim se mi na Bliskom istoku nismo susretali. Ako se želite suprotstaviti islamistima, onda ste ovisni o Kurdima.
Hoće li Kurdi dobiti državu?
Procjenjuje se da oko 30 miliona Kurda živi na teritoriji Turske, Iraka, Irana i Sirije. Riječ je o najvećem narodu na svijetu koji ne posjeduje sopstvenu državu. Hoće li rat protiv IS-a podstaći kurdske želje za autonomijom?
Vjerovatno da. Istovremeno, ne treba imati pogrešne predodžbe. Rivalitet unutar pojedinih kurdskih grupa u prošlosti je bio veliki. Mnoga pitanja su nerazjašnjena: Kako bi se vladalo jednom takvom državom, ako bi došlo do njenog formiranja? Kako bi izgledala podjela vlasti?
Aktuelno ujedinjenje Kurda je dakle privremeno.
Mislim da je to vjerovatno i da se ta harmonija temelji na zajedničkom neprijatelju, a ne na tome da su dugogodišnjnji sporna pitanja razjašnjena.