Kriza tajnih službi Njemačke

Jedanaest članova Komisije za istragu o Nacionalsocijalističkom podzemlju (NSU) su svi iskusni parlametarci, koje nije tek tako lako izbaciti iz takta. Ali, rezultati njihovih istraživanja su ih ipak zapanjili. Ogroman je broj propusta i neuspjeha, frapantna ignorantnost pripadnika Službe za zaštitu ustavnog poretka, što neumitno nameće pitanja: Jesu li njemačke službe bezbjednosti dorasle svojim zadacima? Je li sadašnja struktura dobra, a prije svega: da li je Služba za zaštitu ustavnog poretka godinama bila slijepa na desno oko?

Svako radi šta hoće

Komisija, koju su inicirali svi klubovi poslanika Bundestaga, od januara se bavi ovom temom, a na svakoj sjednici je suočena sa grotesknim neuspjesima: deset ubistava u pet saveznih pokrajina, počinjenih istim oružjem i istražni organi ne nalaze ništa zajedničko. Istraživanja u različitim pokrajinama nisu ni zajednički sprovođena, niti sinhronizovana. To znači da na federalnom nivou svako radi ono što hoće i niko ni sa kim ne komunicira.

Čak i više od toga: Ni dokaze koji govore da se iza ubistava turskih i grčkih malih preduzetnika krije neonacizam, policija nije dalje istraživala. Ni čuvari ustavnog poretka, zaduženi za istragu neonacističkih radnji nisu doveli u vezu odgovornost terorističke grupe Nacionalsocijalističko podzemlje. Glavni ljudi na desničarskoj sceni se vrbuju i finansiraju od strane države, a preko ubačenih ljudi članovi Službe za zaštitu ustavnog poretka čak u nekoliko navrata ostvaruju i kontakte sa osumnjičenim počiniocima ovih ubistava Uveom Benhartom, Uveom Mundlosom i Beate Čepe koji su bili članovi terorističke ćelije u Cvikauu. No, tek samoubistvom Behnharta i Mundlosa u novembru 2011. saznanja o ovoj terorističkoj grupi su izašla na površinu.

Istražitelji radili "šematski i birokratksi"

Dosadašnji rad Odbora za istragu ukazuje na dvije stvari: Kao prvo pojedini službenici su napravili ozbiljne propuste. Policijsko ispitivanje jednog od vidovnjaka koji je trebalo da ostvari kontakt sa onostranim svijetom, odnosno sa jednom od žrtava u Hamburgu, je samo vrh ledenog brijega. Pored toga postoje strukturni problemi: Saradnja službi bezbjednosti u Njemačkoj ne funkcioniše kako treba. Pojedine službe su jako loše sarađivale i razmijenile vrlo malo informacija, podvlači Klemens Bininger (CDU) predsjedavajući Odboru. On kaže da su istražni organi radili "šematski i birokratski".

"Policija i tajne službe su zapravo blokirali jedni druge i to je ono što zaprepašćuje", dodaje Volfgang Viland iz stranke Zelenih. Jer, tokom istrage su Službe za zaštitu ustavnog poretka mogle da ukažu na ključne tragove. No, oni nisu učinili ništa kao na primjer u Bavarskoj, gdje je policija sumnjala da iza ubistava stranih državljana u Njemačkoj stoje neonacisti. I ono što je najgore istrage nikada nisu povezane. I ono što je svakako sigurno jeste to da je ugled službi bezbjednosti više nego poljuljan.

Komisija za istragu Nacionalsocijalističkog podzemlja jedno je od najvažnijih ovakvih tijela koje ikada do sada njemački Bundestag pokrenuo. Parlamentarci koji ovdje rade pokušavaju vrlo detaljno rasvijetliti i uvesti red u nered dosadašnjeg rada raznih službi, na površinu iznose pojedinosti koje do sada još nisu bili uklopljene u cjelinu pa tako do sada nisu ni bile vidljive. Oni isto tako ispituju važne svjedoke i proučavaju mnoštvo dokumenata i spisa – barem one koji su još dostupni. Naime, saradnici Službe za zaštitu ustavnog poretka na saveznom nivou, uništili su u novembru 2011. godine mnoge važne dokumente i to u trenutku kada je grupa nacističkih terorista već bila otkrivena. To je ujedno trenutno i najveći propust dosadašnjeg rada saradnika spomenute Službe, odnosno, kako je rekla pravobraniteljica građana pred vlastima, socijaldemokratkinja Eva Hegl, „riječ je o nevjerovatnom skandalu“. Komisija Bundestag-a, sada pokušava razjasniti je li riječ o namjernom „guranju određenih informacija pod tepih“, budući da se radi upravo o nestanku onih dokumenata koji svjedoče o povezanosti Službe za ustavni poredak i desno radikalne grupe „Tirinške domovinske zaštite“ kojoj su kasnije pripadali i članovi Nacionalsocijalističkog podzemlja.

Zaštita ustavnog poretka u krizi

Zbog uništavanja pomenutih dokumenata su u Službi za zaštitu ustavnog poretka već osjetili određene posljedice. Šef Hajnc From je preuzeo odgovornost i zamolio u ponedjeljak (2.7.) saveznog ministra unutrašnjih poslova Njemačke da ga razriješi dužnosti i odobri odlazak u penziju. Dan kasnije u penziju je s 55 godina poslan predsjednik tirinške Službe za zaštitu ustavnog poretka, Tomas Zipel. „Parlament više nema povjerenja u njega“, glasilo je objašnjenje tiriniškog ministra unutrašnjih poslova.

Komisiju Bundestaga očekuje još mnogo posla, budući da se na svako odgovoreno, odnosno, riješeno pitanje, pojavljuju najmanje tri nova (pitanja). Sama savezna vlada takođe je iz cijelog slučaja već povukla prve praktične konsekvence. Ustanovljen je zajednički Odbrambeni centar na nivou saveza i saveznih pokrajina u kojem će prvenstveno biti sačuvani podaci o desno radikalnoj sceni i koji će biti dostupni svim službama.

Autor: Nina Verkhojzer / Svetozar Savić / Željka Telišman

Odgovorni urednica: Belma Fazlagić-Šestić