Krivokapić: Ako nismo dobri susjedi, nismo prihvatljivi EU-u

Deutsche Welle: Gospodine Krivokapiću, premijer ste zemlje koja je lider u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom. Kako vidite politiku proširenja EU-a u ovom trenutku? Smatrate li da, i pored nove metodologije, i dalje ima zastoja? I što bi region mogao uraditi da bi se ti procesi ubrzali?

Zdravko Krivokapić: Mislim da proces pridruživanja isključivo i samo zavisi od onoga tko želi ići putem europskih integracija. To je svima jasno. Postavljeni su jasni kriteriji i naš cilj je da ne bude privilegiranih, nego da što prije zadovoljimo sve moguće kriterije i da tako pokažemo spremnost da pripadamo – kao što geografski pripadamo europskom prostoru – i prostoru Europske unije.

Poruka je jednaka za čitavu našu regiju – a to je da smo mi tu prije svega kao dobri susjedi. Ako ne možemo biti dobri susjedi jedni drugima, kako možemo biti prihvatljivi nekome u EU-u? To je logika koje se svi moramo držati i jedni drugima pomagati da što prijue sve države Zapadnog Balkana postanu članice EU-a.

Rekli ste da očekujete da Crna Gora bude 28. članica EU. Da li imate neku vremensku perspektivu kada bi se to moglo ostvariti?

Ne želim nagađati, ali ako ostvarimo rezultate koje smo zacrtali, nadam se da ćemo imati vidljiv napredak i 2023. godine stvoriti preduvjete za kretanje u najznačajniji čin, a to je proces verifikacije od strane ostalih članica EU. Time bi, možda, 2025. godine, to bi bilo optimalno, postali 28. članica Europske unije.

Da li to znači da, kada povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi kaže da do 2024. godine očekuje „jednu zemlju sa Zapadnog Balkana spremnu za ulazak u EU“, on misli na Crnu Goru?

Ne bih volio bilo koga obeshrabriti, ali naša početna pozicija je malo drugačija od ostalih, i ako mi budemo dovoljno dobro radili, nema razloga ne budemo 28. članica EU.

Kako ocjenjujete odnose Crne Gore sa Srbijom u ovom trenutku? Hoće li se i u kom pravcu oni mijenjati u Vašem mandatu?

Mi se radujemo izgradnji boljih i kvalitetnijih odnosa sa Srbijom. Spremni smo za sve aktivnosti koje se tiču institucionalnog djelovanja. Našu vrijednost predstavlja zajedništvo koje se temelji na ekonomskom, kulturnom, pa i na ljudskom potencijalu, koji je toliko isprepleten da se više ne zna tko je odakle. Mi ćemo se truditi da te odnose ne svedemo na lične dojmove, nego na institucionalno djelovanje.

Kada planirate posjetu Beogradu?

Ja bih volio da to bude rezultat analize koju će raditi Ministarstvo vanjskih poslova. Rado ću se odazvati svakom pozivu, doći i posjetiti čitavu regiju. Ali kada i tko će biti prvi – nemojte da sada dajem obećanja koja možda neću moći ispuniti.

Ako se to pitanje „analizira“, to ipak znači da će Vaša prva posjeta nositi određenu poruku?

Ja želim odaslati jednu drugačiju poruku, a to je da naša regija mora doživjeti jednu demokratsku promjenu koja će biti toliko vidljiva, da svi shvate kako je sloboda čovjeka i odnos prema demokraciji važniji od bilo koje politike.

Za kraj, da Vas pitamo ima li već interesenata za kupovinu dva luksuzna „Maybacha“ koji su u vlasništvu države, a koje su koristili prethodni premijer Marković i predsjednik Đukanović? Da li ima indicija da će limuzine možda ostati negdje u regiji?

Sigurno neće ostati u Crnoj Gori. Želimo da ta sredstva vratimo Crnoj Gori već imamo ideju kao ćemo to učiniti.

 

Razgovor vodila: Marina Maksimović

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android