Kritika njemačkih vlasti u aferi NSA

„Postupci u aferama oko američke tajne službe NSA i desno-radikalne skupine Nacionalsocijalističko podzemlje NSU pokazuju da je situacija na glavnom području zaštite osnovnih prava loša“, rekla je bivša njemačka ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) na predstavljanju izvješća o osnovnim pravima za 2014. godinu u utorak (3.6.). Osam organizacija za zaštitu građanskih prava, koji ovaj dokument objavljuju svake godine od 1997., smatraju ga alternativnim izvješćem o zaštiti ustavnoga poretka. Autori izvješća nude i kritički osvrt na ustavnu stvarnost u Njemačkoj. Dokumentirali su slučajeve u kojima su zakonodavac, uprava, pravosuđe ili privatne osobe ograničavali osnovna prava.

Popis nedostataka koji su objavili aktivisti za zaštitu građanskih prava je podugačak – izvješće o osnovnim pravima sadrži 42 stavke. U središtu pozornosti osobito se našla afera oko američke tajne službe NSA i špijuniranje ljudi od strane tajnih službi. „Slobodna pravna država ne može dopustiti da službe koje djeluju u tajnosti pojedine ljude svode na puki objekt požude za informacijama“, kritizirala je Leutheusser-Schnarrenberger.

Težište: afera oko NSA-a i aktivnosti tajnih službi

Prošlo je dobrih godinu dana otkad je zviždač Edward Snowden prvi put obavijestio javnost o neograničenom nadzoru koji provode zapadne tajne službe. Njemačka politika i pravosuđe otad odbijaju povući bilo kakve pravno-političke konzekvence, kritiziraju aktivisti za građanska prava.

„Njemačka Vlada, kao i njezine prethodnice, neodgovorno su propustile zaštititi građane od masovnog špijuniranja, zločina i kršenja građanskih prava koji su s time povezani“, kaže potpredsjednik Internacionalne lige za ljudska prava Ralf Gössner u razgovoru za DW. „Dolazi do masovnog kršenja prava osobnosti, što na kraju krajeva dovodi u pitanje zajamčena osnovna prava kao i demokraciju općenito.“

Što se tiče borbe protiv terorizma, došlo je do zakonskih pooštrenja i razvoja novih mogućnosti, osobito u slučaju policije i tajnih službi, koje djelomično predstavljaju „napad na srž slobodne demokracije“, tvrdi Gössner. „To nisu napadi izvana, od takozvanih ekstremističkih ili terorističkih snaga. Oni dolaze iz unutrašnjosti sustava.“

Bivši sudac Njemačkog upravnog suda Dieter Deiseroth u tom je izvješću predstavio sedam zahtjeva koji bi trebali predstavljati pravno-političke posljedice iz afere oko NSA. Tu spada, između ostalog, i učinkovita zaštita za zviždače poput Edwarda Snowdena, informiranje parlamenta o svim tajnim ugovorima, jačanje kontrolnih prava parlamenta i sporazum o zaštiti podataka između EU-a i SAD-a.

De Maizière brani špijuniranje

„Za obranu iznutra postoje stroga zakonska pravila“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Thomas de Maizière u razgovoru za njemačku televizijsku kuću ARD.

„Želimo ih pooštriti kao, npr. na području prenošenja informacija trećim državama poput SAD-a.“

Njemački ministar unutarnjih poslova je branio špijuniranje na mrežama poput Facebooka ili Twittera od strane njemačkih obavještajnih službi. „Korištenje se snažno pomiče s klasičnog telefona na socijalne mreže. Kad budu postojali zakonski uvjeti, i to samo kad budu postojali zakonski uvjeti, zašto onda neka služba ne bi smjela posezati i za tim uslugama?“, rekao je de Maizière.

No pritom se mora obratiti pozornost i na sudska ograničenja, odobrenja neke komisije ili „slično“, dodaje njemački ministar.

Kad je riječ o prikupljanju podataka o inozemstvu, tu se ne radi o zaštiti njemačkih građana, nego „o zanimanju njemačke vlade i države da se informira o događanjima u svijetu. Tu zahtjevi, naravno, nisu tako visoki“, izjavio je ovaj političar iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Mediji izvještavaju da se njemačka tajna služba za inozemstvo BND želi modernizirati kako bi držala korak s američkom NSA-om i britanskim GCHQ-om. Ubuduće će se socijalni mediji poput Facebooka ili Twittera očito jače kontrolirati.

„Ako dodatno 'naoružate' tajne službe, koje se ne mogu ili ih je teško kontrolirati, nastat će veliki problem“, kritizira odvjetnik i publicist Ralf Gössner koji je sudjelovao u objavljivanju izvješća. „Tajne službe su strana tijela u demokraciji jer se protive demokratskim principima transparentnosti i mogućnosti provođenja kontrole.“

Izrazio je nadu da će izvješće o osnovnim pravima pridonijeti tomu da se stanovništvo pozabavi tim problemima i zatraži promjenu smjera u politici.

Potrebne izmjene i na drugim područjima

Osim činjenice da tajne službe krše osnovna prava, na 240 stranica ovog izvješća kritiziraju se i kršenje slobode okupljanja i mišljenja te propusti u slučaju ubojstava koje je počinila ultradesničarska organizacija Nacionalsocijalističko podzemlj (NSU). Osim toga, autori izvješća s pomoću nekoliko primjera ukazuju i na problematično postupanje prema izbjeglicama i migrantima, beskućnicima i osobama s psihološkim problemima.

Elke Steven iz Odbora za osnovna prava i demokraciju je povodom prezentacije naglasila: „U kakvom su stanju ustavne vrijednosti najbolje se vidi po tome kako se postupa s najslabijim karikama društva. Koliko je stanje loše, pokazuju brojni primjeri u aktualnom izvješću.“