Krediti omča oko vrata građana Hrvatske

Građani Hrvatske već mjesecima zabrinuto vrte glavom i razmišljaju kako će spojiti kraj s krajem, a sindikati barataju podatkom da svaka obitelj u zemlji samo bankama duguje sedamdesetak tisuća kuna.

Istraživanje koje je u decembru prošle godine provela agencija GfK Hrvatska pokazuje da dvije trećine hrvatskih domaćinstava ima problema sa podmirivanjem mjesečnih finansijskih obveza – ostvareni prihodi „kraći“ u prosjeku za 20 odsto od potrebnih. I dok na hrani, odjeći i drugim potrepštinama nekako još i mogu smanjiti troškove, 16 posto domaćinstava neće moći imati bilo kakav utiecaj na ne malu ratu stambenoga kredita.

A za vlastiti stambeni prostor građani se najčešće zadužuju na maksimalni rok od 30 godina. Iako Evropska centralna banka smanjuje referentne kamatne stope, iz banaka u Hrvatskoj stižu vijesti o povećanju kamatnih stopa, što opravdavaju skupljim inostranim izvorima finansiranja. Kažu da to rade zbog porasta premija za rizik u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. No, povećanje se ne odnosi samo na nove kredite. „Slobodna Dalmacija“ piše da će kamata porasti i na stare kredite i to do 1,5 posto, što su potvrdili u nekoliko banaka.

Sanaderova lekcija

Čini se da je premijer Sanader sredinom februara uzalud „održao lekciju“ hrvatskim bankama kako bi „trebalo da izađu u susret građanima od kojih su donedavno odlično zarađivale“. I dok je od njih tražio da ne dižu kamate na postojeće kredite, istoga dana je iz pojedinih je banaka stigla obavijest o povećanju kamatnih stopa na već postojeće kredite. Rast kamatne stope zavisi od valute u kojoj je kredit odobren i dodatno zbunjuje građane koji kakluliraju što im bolje odgovara: kunski kredit s visokim kamatama i evrima, s nešto višim kamatama ili zaduživanje vezano uz druge valute, posebno švajcarske franke, gdje je tečaj promjenljiv i izvan intervencija Hrvatske narodne banke. Svojevremeno su oni bili najpovoljniji, ali i rizični, kako se pokazuje ovih dana.

Kuna je u posljednjih godinu dana u odnosu na „švajcarac“ (CHF) oslabila za 12,3 odsto – što se bitno odražava na rate svih, posebno stambenih kredita, koji su mnogima najveća stavka. U tom su postotku povećane i rate. Slikovito, ako je neko krajem 2007. mjesečno otplaćivao 3800 kuna, danas ima ratu 500 kuna veću. Upitno je da li bi građanima olakšanje donijela konverzija, kojom se kredit s valutnom klauzulom umjesto uz franak vezuje uz euro. Ta se operacija plaća dva odsto od vrijednosti kredita, na što se plaća solemnizacija ugovora ili u brojkama: konverzija kredita od 100.000 € „košta“ 14.200 kuna, za što javnom bilježniku valja izbrojati još 2800 kuna.

Privredna banka Zagreb ukida kredite vezane uz švajcarske franke, koji su krajem prošle godine u njezinim ukupnom plasmanu činili 23 odsto (31% vezan je uz euro, 46% je u kunama). Takvi krediti su najrizičniji i neisplativi, obrazložio je odluku Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a. „Korisnici sadašnjih kredita nastavit će normalno sa svojim otplatama, ali novih kredita više neće biti, “ rekao je Prka.

Krediti samo u „sigurne ruke“

No, građani u posljednje vrijeme sve opreznije ulaze u bilo kakva dugovanja – u bankama je pala potražnja za kreditima. Ali, istovremeno je povećan i oprez banaka, pa dobro provjeravaju kome će odobriti kredit, a kome ne. Jer, iako trenutno ni jedna ne prijavljuje probleme sa otplatom, ovim žele da kredite plasiraju u „sigurne“ ruke. Njih je u Hrvatskoj sve manje. Anketa portala MojPosao pokazala je da gotovo 45 odsto ispitanika smatra da im je trenutna finansijska situacija toliko loša da im u bliskoj budućnosti neće omogućiti rješavanje stambenog pitanja. Problem nisu samo niska primanja, već i sve češći ugovori na određeno, koji građane automatski isključuju iz kruga potencijalnih korisnika bilo kakvog dugoročnog kredita.

Iako prema procjenama građevinara samo u Zagrebu ima između 15 i 20 tisuća potencijalnih kupaca ili dva do tri puta više nego gotovih stanova i onih u gradnji – tržište stoji.

Smanjena potražnja za stanovima na hrvatskom tržištu nekretnina već je uočljiva, no cijene kvadratnog metra stambenog prostora tek neznatno padaju. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dubravko Ranilović iznosi podatak da je na tržištu nekretnina u siječnju zabilježen pad prometa između 70 i 80 odsto u odnosu na januar 2008, a razlozi pada otežano su finansiranje i recesijska psihoza. Ranilović ističe da se već osjećaju negativne posljedice rasta kamata, strožih uslova kreditiranja i pada tečaja kune.

I ako bi neki očekivali da bi zbog smanjene kupovne moći građana cijene novih stanova mogle padati, investitori najavljuju suprotni trend. Đuro Popijač iz Udruge poslodavaca tvrdi da rastu troškovi izgradnje, što objašnjava rastom cijena zemljišta (u vezi sa novim Zakonom o poljoprivredi), različitih nameta i – što je ključno – rastom cijene novca. Dodatno, hrvatske građane koji bi htjeli „svoj krov nad glavom“ brine što od 1. januara nekretnine u Hrvatskoj mogu slobodno kupovati i stranci iz Evropske unije, za koje se vjeruje da su daleko dubljeg džepa od ovdašnjih kupaca.