Kršenje embarga protiv Irana

Izvoz specijalnih ventila iz Njemačke u mnogim zemljama se odvija bez poteškoća. No, izvoz u Iran je zabranjen. Poduzetnici Kianzad Ka., Gholamali Ka., Hamid Kh. kao i Rudolf M. su navodno svjesno kršili embargo isporuke Iranu. Radi toga se u srijedu (24.07.2013) moraju pravdati pred sudom u Hamburgu.

Četvoricu osumnjičenih se tereti sudjelovanjem u izvozu ventila iz Njemačke u Iran, kao i za posredovanje isporuka iz Indije u Iran. Ovi specijalni dijelovi su, prema navođenju suda, bili namijenjeni iranskom poduzeću, koje je zaduženo za izgradnju teškovodnog reaktora u iranskom gradu Araku. No, reaktor bi se mogao koristiti za produkciju plutonija, koji se može koristiti i kao izradu atomskog oružja.

Stroge sankcije

Za trgovanje s Iranom vrijede posebno stroga pravila, kao ni za jednu drugu zemlju na svijetu. U pozadini toga je svakako i strah mnogim država da bi Iran, unatoč potpisivanju sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, mogao postati atomska sila.

SAD i Europska unija su uvele ekonomske sankcije za Iran - posljednje protiv banaka i energetskog sektora - pored već postojećeg embarga na naftu i plin. Osim toga je zabranjen i svaki platni promet između europskih i iranskih banaka. Općenito su embargom obuhvaćene sve tehnologije i uslužne djelatnosti koje bi mogle potpomoći razvijanje atomskog programa u Iranu.

Unatoč sankcijama, Njemačka je, pored Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije i Južne Koreje, još uvijek jedan od najvažnijih izvoznika robe u Iran. Njemačka poduzeća su 2012. izvezla u ovu zemlju robu u vrijednosti od 2,5 milijardi eura.

Nema dovoljno kontrole

Odluke o tome koja roba se može izvoziti u Iran su u pojedinim slučajevima doista teške. Jer određeni proizvodi se mogu rabiti i u civilnom i u vojnom sektoru. U Iran se čak se ne smiju izvoziti određene metalne slitine, koje se koriste za popravljanje zubi, kaže Michael Tockus, šef njemačko-iranske trgovinske komore, jer je udio jednog metala previsok.

Svi izvozi u Iran se moraju formalno prijaviti carinama. Mnoga njemačka poduzeća se prije trgovanja s Iran savjetuju sa Saveznom Agencijom za gospodarstvo i izvoznu kontrolu (BAFA), kako bi izbjegle moguće poteškoće. Jer osim izvoza određene robe, zabranjeno je poslovanje s nekim ustanovama, koje su vrlo bliske vladi ili oranskoj Revolucionarnoj gardi - poput na primjer nekih banaka.

No, kontrole se vrlo lako mogu zaobići, kritizira Michael Spaney, glasnogovornik inicijative "Stop the Bomb" ("Zaustavite bombu"). "Prema informacijama kojima raspolažemo, vrlo je lako ilegalno trgovati s Iranom." Posrednici s njemačkom putovnicom, otvore poduzeća u Njemačkoj, objašnjava Spaney. Kontrole za takva poduzeća su, naravno, slabije nego za međunarodna. Također, njemačka poduzeća kao destinaciju izvoza navode neke druge zemlje, kao na primjer Tursku, kaže Spaney. To je slučaj i kod četvorice osumnjičenih iz Hamburga. Kao primatelje njihovih isporuka oni su naveli poduzeća u Turskoj i Azerbejdžanu. No, kopnenim putem, ti proizvodi ipak stignu do Irana, siguran je Spaney.

Sve više prekršaja

Nije poznato u kojem razmjeru se roba ilegalno izvozi iz Njemačke u Iran. Prema navođenju njemačkog lista "Focus", 2012. je porastao broj slučajeva kršenja zakona o kontroli ratnog oružja i vanjskog gospodarstva - u koje spadaju i zabrane određene embargom. Istražitelji carinske kriminalističke policije rade na 136 slučajeva, 35 više nego prethodne godine. Tri četvrtine ovih slučajeva se odnosi na Iran.

"U Njemačkoj se procesuira tek nekolicina prekršaja", kaže Michael Tockuss iz njemačko-iranske trgovinske komore, ali on ne vjeruje da su razmjeri izbjegavanja sankcija preveliki: "To su samo pojedinačni slučajevi." No, da li se stvarno radi o izoliranom slučaju ili samo o vrhu ledenog brijega: o tome će sada odlučiti sud u Hamburgu.

Autor: Sven Pöhle / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina