Korupcija i nacionalizam ugrožavaju put ka EU

Internet-portal Eur.Activ piše kako se premijer BiH Denis Zvizdić proteklog četvrtka (24.11.2016) obratio medijima ukazavši kako se moraju ubrzati  integracioni procesi u EU i NATO, kako balkanske zemlje ne bi krenule "pogrešnim putem". Ovo tim prije što je, kako je naglasio Zvizdić, BiH  geografski ali i po svojoj filozofiji i načinu razmišljanja uvijek bila sastavni dio Evrope.

70 posto stanovnika BiH (57 posto u RS i 87 posto u FBiH) podržava kandidaturu zemlje za članstvo u EU. To su brojke koje premašuju statistke zabilježene u zemljama, aktualnim članicama EU. "Ukoliko se mi odlučimo za drugi pravac, zemlje Balkana će nastaviti da zadaju glavobolje regionu", dodao je Zvizdić. Kada premijer BiH govori o drugom pravcu on misli i na Rusiju i njen pokušaj da ostvari što veći uticaj u regionu. Zvizdić napominje i da se BiH uspješno bori protiv sveprisutne korupcije, jača privredu i smanjuje ogroman i neefikasni birokratski aparat. On međutim, kako piše internet-portal Eur.Activ dodaje i da ima još puno toga da se uradi.

Manje optimističan je Dario Jovanović, šef nevladine organizacije "Pod lupom", koji se zalaže za slobodne i fer izbore i koji kaže da je da je najveći problem korupcija i da je sve farsa. Tvrdi da je normalno biti otpušten ako nisi birao određenu partiju. Ukazuje na manipulacije u izbornim jedinicama i na politiku zapošljavanja po vezi odnosno "po babi i stričevima" koja je na dnevnom redu. Prosječna plata je u BiH 425 eura a broj nezaposlenih 47 posto. Zaposlenih na crno je, prema procjenama, 25 posto. Polovina zaposlenih u BiH radi u javnoj upravi, pri čemu je većina dobila posao preko ličnih kontakata a ne kvalifikacija za posao koji obavljaju.

Enormni ekonomski i socijalni problemi doveli su prije nekoliko godina do talasa protesta. No, političari i dalje vode politiku etničkog razdvajanja, primjećuje u svom tekstu o BiH i EU portal Eur.Activ i dodaje:  "Protestima se nešto i postiglo ali samo jedan pogled na političku retoriku je dovoljan da se zaključi kako nacionalističke partije jačaju svoju vlast i kako se utvrđuju na vlasti", pojašnjava Khaldoun Sinno, član delegacije EU u Sarajevu. Nacionalizam je posebno jak među mladima, koji nisu doživjeli rat, odnosno u dijelovima bivše Jugoslavije u kojima su Hrvati, Srbi i Bosanci dugi period živjeli zajedno i u miru. "Pa ipak put ka EU je zacrtan i u tom pravcu se napreduje", kaže ovaj predstavnik EU u Sarajevu.

U BiH ima i skeptika u pogledu pristupanja EU. Oni optužuju EU da je bila suzdržana tokom rata u BiH. "Ovdje se radi o emocionalnom aspektu", smatra Sinno. "Ljudi se vraćaju na devedeste godine i pitaju se hoće li ih EU ostaviti na cjedilu kao tada?"

EU je u BiH najvažniji trgovinski i investicioni partner. Od 2007. do 2017. EU je izdvojila 855 miliona eura za BiH. To uveliko premašuje investicije Rusije, koju mnogi Srbi vide kao svog zaštitnika. "I Arapi, koji su aktivni u poslovima sa nekretninama, investirali su u BiH puno manje novca nego EU", zaključuje u svom tekstu o BiH portal Eur.Activ.

Novo prebrojavanje izbornih rezultata u američkoj saveznoj državi Wisconsin

Izborni tim Hillary Clinton podržava novo prebrojavanje glasova u saveznoj državi Wisconsin, ali i u državama Pennsylvania i Michigan, ukoliko do toga dođe. To je napisao izborni menadžer Marc Elias u subotu za internet stranicu "Medium". Kandidatkinja Zelenih na predsjedničkim izborima Jill Stein podnijela je zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova u Wisconsinu. To je jedna od američkih saveznih država u kojoj je Trump 8. novembra pobijedio neznatnom većinom. Jil Stein je ukazujući na nepojašnjene "statističke anomalije" zahtijevala preispitivanje izbornih rezultata i u saveznim državama Pennsylvania i Michigan. Od 7 miliona dolara, potrebnih za ponovno prebrojavanje glasova, Jil Stein je prikupila 4,8 miliona.

Trump je to ocijenio apsurdnim i bizarnim korakom, pozvavši ovu političarku da prihvati rezultate izbora. U pismenom saopštenju on partiji Zelenih, koja na izborima nije ostvarila ni jedan posto glasova, prebacuje da je njihova namjera samo da napune svoje kase. "Pri tome se osvrnuo na donacije u milionskim iznosima, koje je Stein prikupila proteklih dana", piše njemački list Tagesspiegel.

Prijedlozi o pooštravanju zakona o azilantima

Ministar unutrašnjih poslova Baden Würtemberga Thomas Strobl (CDU) predlaže drastično pooštravanje mjera prisilnog povratka ljudi, kojima su odbijene molbe za azil, navodi njemački portal Welt N24. On kaže da će u 2017. godini u Njemačkoj živjeti pola miliona stranaca bez prava na boravak. Stoga on traži nove instrumente za tzv. "potpomognuti povratak". On će ovaj prijedlog podnijeti sedam dana kasnije na Kongresu Demohrišćanske unije CDU.

On traži oštre mjere protiv onih, koji skrivaju svoj identitet. "Onim izbjeglicama, koje bacaju svoje pasoše, daju pogrešne podatke o svom identitetu morao bi se odmah oduzeti Duldung, okončati postupak za dobijanje azila, zabraniti zapošljavanje i socijalnu pomoć smanjiti na neophodno, do momenta priislnog napuštanja zemlje." Status azila bi morao izgubiti i svaki onaj izbjeglica koji ide u "turističku posjetu zemlji u kojoj mu prijeti progon i opasnost po život". Zbog bolesti bi boravak u Njemačkoj mogli produžiti samo oni, koji su se tu i razboljeli. On predlaže i da se u Egiptu napravi centar za prihvat prisilno vraćenih izbjeglica ili migranata, smatrajući da je "upravo za one koji skrivaju svoj pravi identitet, povratak u takav jedan centar pravi put", piše portal Welt N24.