U potrazi za rješenjima kriza

Postoji dobar razlog za to da svijet idućeg vikenda pogled upravlja prema Münchenu: kada se službena krizna diplomacija ne miče s mjesta, Konferencija o sigurnosnoj politici daje prostora za nova rješenja - ili barem za potragu za njima. Rijetko je nada u to bila veća. Razlozi su okrutni osvajački rat terorističke skupine "Islamska država" (IS) i borbe na istoku Ukrajine u kojima je do sada ubijeno više od 5.300 ljudi. Ove godine agendu konferencije određuje iskustvo "urušavanja svjetskog poretka", kaže predsjednik konferencije Wolfgang Ischinger u razgovoru za DW. "Što je ozbiljnija kriza, to je važnija Konferencija o sigurnosnoj politici za one državnike koji moraju pronaći rješenje sukoba."

Raste pritisak na Rusiju

Dakle, bit će više nego dovoljno tema o kojima će trebati raspravljati 20 šefova država i vlada, 60 ministara vanjskih poslova i obrane te brojni stručnjaci koji se sastaju u hotelu bogate tradicije "Bayerischer Hof" (naslovna fotografija). Rasprave neće biti samo na službenim terminima, nego i u hotelskim sobama čiji su debeli tepisi već "progutali" mnoge žustre razmjene mišljenja. S ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim kao sudionicima doći će do susreta protivnika u sukobu koji je izazvao novo ledeno doba u odnosima između Rusije i Zapada.

Sigurno će nova eskalacija sukoba na istoku Ukrajine biti jedna od središnjih tema u Münchenu. Savezna kancelarka Angela Merkel doći će na konferenciju nakon što je zajedno s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Kijevu i Moskvi razgovarala s predsjednicima Porošenkom i Putinom. Merkel, koja je Vladimira Putina uvijek iznova pozivala na popuštanje, i dalje nade polaže u diplomatsko rješenje i odbija isporuku oružja ukrajinskoj vojsci. I američki potpredsjednik Joe Biden, koji u Münchenu predvodi veliku američku delegaciju, izjasnio se protiv isporuke smrtonosnog oružja, ali oštro kritizira postupke Moskve u Ukrajini. SAD je spreman "povisiti cijenu za rusko agresivno ponašanje", rekao je u razgovoru za njemački list "Süddeutsche Zeitung" i dodao da je na kocki ni više ni manje nego sigurnost Europe.

Koju ulogu ima Njemačka?

To što se njemačka vlada intenzivno angažira u diplomatskom rješavanju sukoba u Ukrajini, u skladu je s glavnom temom prošlogodišnje konferencije o sigurnosnoj politici: tada su njemački predsjednik, ministar vanjskih poslova i ministrica obrane obećali veći njemački angažman u rješavanju međunarodnih kriza. Pod tim su podrazumijevali i isporuku oružja kurdskim Pešmerga borcima na sjeveru Iraka i njihovu vojnu obuku.

Iz perspektive globalnih igrača poput UN-a Njemačka bi mogla još više činiti. "Bilo bi dobro kada bi mi resurse Njemačke mogli vidjeti i u Africi", rekao je zamjenik glavnog tajnika UN-a Jan Eliasson za DW misleći pri tome na mirovne misije UN-a. "Rekao bih da Njemačka sa svojom tradicijom u svim fazama krize može igrati neku ulogu: u prevenciji, za vrijeme krize i nakon nje", naglasio je Eliasson, koji također sudjeluje na minhenskoj konferenciji.

Nekada zastarjela, sada tražena

Konferencija u Münchenu smatra se najvažnijom konferencijom za sigurnosnu politiku u Europi također i zbog velikog broja uglednih sudionika. Tko ima neku poruku, može ju u Münchenu objaviti svijetu i biti siguran da će ona doprijeti do mnogih medija. Taj ugled si je konferencija gradila desetljećima. Nakon njezinog osnivanja 1963. uglavnom se bavila razvojem vojske. U konferencijskim salama su dominirale uniforme. I dok je unutra govorio njemački ministar obrane, pred hotelom su bijesnili prosvjednici protiv "ratnih huškača".

Konferencija je na početku bila namijenjena transatlantskim odnosima, no 90-ih je godina svoja vrata otvorila i drugim regijama svijeta. A od terorističkih napada od 11. rujna 2001. program ovog skupa određuju svjetska krizna žarišta. Ova konferencija upravo zbog svog informativnog karaktera može dati poticaje koji kasnije mogu biti pretvoreni u realnu politiku.