Komplikovana uloga Njemačke na Bliskom istoku

Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, njemačka ministarka inostranih poslova je tri puta uzastopno boravila na Bliskom istoku. Cilj: podržati Izrael u njegovoj borbi protiv Hamasa u Pojasu Gaze, ali u isto vrijeme opomenuti zemlju da bude umjerena kako bi zaštitila palestinsko civilno stanovništvo. A sa susjednim arapskim državama prvenstveno se razgovaralo o sprječavanju regionalnog sukoba.

Analena Berbok (Annalena Baerbock) je sad ponovo bila u regionu - kao i njen američki kolega Entoni (Antony) Blinken. Međutim, tenzije su se značajno povećale. S jedne strane, sve je veća međunarodna kritika Izraela zbog prekoračenja cilja: eliminacije Hamasa.

Istovremeno, sukob se proširio. Naročito otkako je Izrael ubio komandanta libanskog Hezbolaha, ova organizacija, koju podržava Iran, pojačala je napade na sjever Izraela.

Napadi Hutija na međunarodne brodove

Osim toga, Huti pobunjenici u Jemenu, koje takođe podržava i Iran, napadaju strane brodove u Crvenom moru na putu ka i iz Sueckog kanala. Nekoliko brodarskih kompanija sada izbjegava ovaj najkraći put od Azije do Evrope i ide znatno dužim i znatno skupljim pomorskim putem oko Afrike. Hans-Jakob Šindler (Schindler), stručnjak za Bliski istok iz međunarodne organizacije Counter Extremism Project, predviđa "ozbiljan globalni ekonomski problem" ako se ovakva situacija nastavi: "Ne možemo bez Sueckog kanala godinu dana", rekao je Šindler za DW.

Njemačka vlada je prepoznala ozbiljnost situacije. Očekuje se da će se Njemačka uskoro pridružiti pomorskoj misiji koju predvode SAD u Crvenom moru protiv napada Hutija.

Berbok je takođe nagovijestila da savezna vlada više neće stajati na putu isporukama britanskih borbenih aviona Jurofajter(Eurofighter) Saudijskoj Arabiji. Pošto je Jurofajter zajednička proizvodnja, Njemačka mora takođe da da zeleno svjetlo. U svom koalicionom sporazumu, stranke vladajuće koalicije u Berlinu SPD, Zeleni i FDP su se zapravo složile da ne izvoze oružje u zemlje, poput Saudijske Arabije, koje su uključene u rat u Jemenu. Postoje i kritike na račun stanja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Ali pošto zemlja takođe presreće rakete, koje Huti šalju na Izrael, njemačka vlada će vjerovatno ostaviti svoju zabrinutost po strani.

Njemačka kritika Izraela

Kada je riječ o suštinskom sukobu između Izraela i Hamasa, njemačka ministarka spoljnih poslova ostaje pri svom prethodnom stavu: s jedne strane želi da uvjeri Izrael da se ova yemlja može „osloniti na solidarnost Njemačke u borbi protiv slijepog terora koji želi da zbriše Izrael sa karte".

O vojnoj akciji Izraelau Pojasu Gaze sa mnogo mrtvih palestinskih civila, ona je rekla: „Patnja mnogih nevinih ljudi ne može da bude nastavljena, potrebna nam je manje intenzivna operacija." Berbok je takođe još jednom kritikovala nasilje izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali nad Palestincima i tokom posjete je izjavila da je izgradnja izraelskih naselja "ilegalna".

Ko bi trebalo da upravlja Pojasom Gaze u budućnosti?

Što se tiče budućnosti Pojasa Gaze, Berbok se jasno suprotstavila stavovima pojedinih ultradesničarskih izraelskih ministara, koji bi najradije istjerali palestinsko stanovništvo iz tog područja. „Gaza pripada Palestincima“, rekla je ona u Izraelu – i u tom se u potpunosti složila sa svojim američkim kolegom Blinkenom.

„Nažalost, ne postoji jedinstven stav izraelske vlade sa kojim bi se moglo nešto učiniti", kaže Hans-Jakob Šindler. Na izraelskoj strani se izgleda pojavljuje osnovni konsenzus „da srednjoročno i dugoročno neka vrsta izraelske bezbjednosne strukture treba da nastavi da postoji“.

Tu se postavlja pitanje: „Ko bi onda trebalo da upravlja Gazom? (...) Nema dobrovoljaca. Ujedinjene Nacije, koje bi mogle da upravljaju, izgubile su povjerenje Izraela, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci. Arapske države su napravile ogroman korak unazad. (...) Ko bi to još mogao biti? Sigurno ne Evropljani. Nema dobrih ideja", kaže Šindler.

Svojom vojnom akcijom u Pojasu Gaze, Izrael je samo „kupio vrijeme da reorganizuje Gazu“, upozorava Šindler, možda jednu čitavu deceniju. Ako Izrael ne nađe bolje rješenje, onda će se suočiti sa sličnim bezbjednosnim problemom kao i ranije, bilo da je neprijatelj Hamas ili neko drugi.

Vašington ne želi da naljuti ni Arape ni Jevreje

Ali koji manevarski prostor ima zapravo njemačka bliskoistočna politika? S jedne strane, tu očigledno glavnu ulogu igraju SAD, a ne Njemačka ili EU, kaže Šindler.

S druge strane, Njemačka ima kontakte sa veoma različitim akterima u regionu, posebno sa arapskim državama. Osim toga, prema navodima Šindlera, manevarski prostor Bajdenove vlade takođe je ograničen s obzirom na početak američke predizborne kampanje. „Jasni stavovi Vašingtona imaju političku cijenu. (...) Oni ne žele da naljute ni arapske ni jevrejske glasače u Americi.“

Reakcija u arapskom svijetu

U arapskim medijima, posjeta njemačke ministarke inostranih poslova Analene Berbok bila je u sjenci Blinkenovog putovanja u region, koje se odigralo u isto vrijeme. Ali televizija Al-Arabija, koju finansira Saudijska Arabija, pomenula je govor Berbok na Zapadnoj obali u kojem je rekla da je Izrael dužan da zaštiti Palestince na tom području.

Londonski list "Al quds al araby", koji finansiraju palestinski investitori, kritičan je prema njemačkoj bliskoistočnoj politici – a time i prema putovanju Berbok u Izrael. Na konferenciji za novinare u Kairu, njemačka ministarka spoljnih poslova poslala je „poruke podrške izraelskoj okupaciji i njenoj agresiji na Pojas Gaze", piše list.

Generalno se njemački stav u ratu Izraela protiv Hamasa posmatra pretežno kritički. Njemačka politička elita svoju podršku Izraelu opravdava „navodnim osjećanjem krivice” za Holokaust i potrebom da se iskupi podrškom Izraelu, navodi se u komentaru na portalu katarske televizije Al-Džazira na engleskom jeziku. Televizija optužuje njemačku vladu da normalizuje antiarapski i antimuslimanski rasizam i opravdava drakonsku antiimigracionu politiku. Uopšteno govoreći, njemačka pozicija u ratu je opisana kao jednostrana, a na Njemačku, kao jednu od najodlučnijh pristalica Izraela, gleda se negativno.

Na tekstu sarađivao Kersten Knip.

Ovaj članak je izvorno objavljen na  njemačkom jeziku.