Komplicirano i teško ukidanje sankcija

"Sve je to još uglavnom potpuno nepoznat teren", kaže jedan službenik State Departmenta u izjavi za Deutsche Welle oko tjedan dana prije implementacije nuklearnog sporazuma i ukidanja sankcija protiv Irana. Službenik američkog ministarstva vanjskih poslova koji dobro poznaje tijek pregovora s Iranom misli na kompleksne procese koji sad počinju nakon ukidanja sankcija. On želi ostati anoniman, jer njegovo viđenje ne odgovara u potpunosti službenim stajalištima, koja ostavljaju dojam koordiniranog djelovanja SAD-a, Europljana i drugih zemalja.

Američki diplomat Stephen D. Mull već je sudjelovao u pregovorima s Iranskim pregovaračima i sad vodi implementaciju sporazuma o atomskom programu. On, na hitno sazvanoj konferenciji za strane dopisnike u SAD-u, govori o "usklađenom pristupu".

Ali, potreba za informacijama i koordinacijom je, izgleda, izuzetno velika. Suradnici američkog ministarstva financija razilaze se po bezbrojnim informativnim razgovorima - u Washingtonu susrećući se sa stranim veleposlanicima, te na kratkim žurnim putovanjima u europske glavne gradove. Ministarstvo je o postupku implementacije objavilo gotovo 50 stranica detaljnih informacija. U njima stoji što je sad drukčije na području poslovanja banaka, financijskim transakcijama, sklapanju trgovinskih sporazuma, izvozu nafte i drugih energenata, trgovini oružjem i drugim osjetljivim područjima - a što ostaje nepromijenjeno.

Mnogo toga još nejasno

Ugledni stručnjak vašingtonskog Centra za strateške međunarodne studije (CSIS) Anthony Cordesman osvrće se na izjavu predsjednika Obame da je nuklearnim sporazumom stupio na snagu "dosad neviđeni kontrolni mehanizam". "To nije samo nešto novo i dosad bez primjera", kaže Cordesman u razgovoru za DW, "to u mnogim slučajevima još uopće nije definirano". On govori o vrlo kompleksnom sporazumu.

Načelno strane tvrtke sad s Irancima mogu ponovo trgovati na području energije, sirovina, brodogradnje ili autoindustrije. Moguće su ponovo i novčane transakcije s iranskim bankama, ali one najprije moraju stvoriti administrativne i tehničke pretpostavke.

Ali, Cordesman upozorava da nema poluge koju se jednostavno prebaci na drugu stranu i da odmah prestanu sankcije. Mora biti izrađeno mnoštvo kompleksnih sporazuma. Osim toga za brojna područja, kao primjerice trgovinu oružjem, postoje vremenska ograničenja. Problem je, kaže Cordesman, što između SAD-a i Europljana "nema puno koordinacije, jer su jedni drugima konkurenti u trgovini s Iranom". Ali, Europljani i druge zemlje moraju voditi računa o svim američkim sankcijama koje još ostaju na snazi, kaže on. A tu Europljani ne bi smjeli napraviti grešku jer moguće američke protusankcije, kao primjerice isključenje iz trgovine s američkim poduzećima, mogle bi neka strana poduzeća uništiti. Veleposlanik Mull ipak pokušava smiriti stanje: SAD nema interesa sprječavati poslovanje drugih zemalja s Iranom.

Američke tvrtke isključene iz trgovine

Mull ukazuje na činjenicu da su američke tvrtke uglavnom isključene iz trgovine s Iranom. U sklopu implementacije SAD je naime ukinuo samo takozvane "sekundarne sankcije", koje su uvedene u vezi s atomskim programom. "Primarne sankcije", kojima je SAD htio "kazniti" iransko podupiranje terora i njegove destabilizirajuće aktivnosti u toj regiji, ostaju na snazi.

A one američkim tvrtkama uglavnom zabranjuju trgovinu s Iranom. Iznimke su hrana, tepisi i rezervni dijelovi za zrakoplove. Ovo posljednje bi prema Mullu trebalo poslužiti da Iran može povećati sigurnost svojih zastarjelih zrakoplova. SAD-u je stalo prije svega do sigurnosti u međunarodnom zračnom prometu, a ne do gospodarskih interesa zrakoplovne industrije koja ima jak lobi, kaže Mull na upit DW-a.

U međuvremenu se na svjetskom tržištu već vide prve posljedice ukidanja sankcija. Iran je vrlo brzo počeo prodavati svoju naftu i već ju "nudi vrlo agresivno", kaže Cordesman. Istovremeno se može polaziti od toga da Iran pokušava aktivirati svoju dosad zaplijenjenu imovinu. Veleposlanik Mull procjenjuje da Iran sad ima pristup kapitalu od preko 50 milijarda dolara. Ali, ono što je samo rijetkima poznato, većina toga novca je već vezana za plaćanje prispjelih obveza. Iran, dakle, tim novcem najprije mora platiti neplaćene račune.

Te ograničene financijske mogućnosti i dramatično niska cijena nafte zacijelo će dovesti do promjene očekivanja učinka ukidanja sankcija. U svakom slučaju to remeti ranije iranske kalkulacije i relativira strahove Zapada i iranskih susjeda.

Uloga tajnih službi

Uz mehanizme koji su pokrenuti ukidanjem sankcija počele su i sveobuhvatne kontrole. Službeno se pritom uvijek govori o kontrolama Međunarodne atomske agencije IAEA. Ali, Cordesman i brojni stručnjaci sigurni su da se IAEA oslanja osobito na tajne službe svih šest sila koje sudjeluju u Sporazumu. "Njihov rad je presudan za radi inspektora Međunarodne atomske agencije", kaže Anthony Cordesman. "IAEA sve svoje spoznaje ima od tajnih službi."

Ako Iran bude uhvaćen u nekom prekršaju to bi moglo voditi ponovnom uvođenju sankcija, takozvanom snap-back mehanizmu. Čitava konstrukcija je "jedinstvena i nova", priznaje veleposlanik Mull. A Cordesman kaže da mu dosad nitko nije mogao reći, koje zemlje bi uopće bile u stanju ponovo brzo uvesti sankcije. Sve to dosad "nije definirano", kaže ovaj sigurnosni stručnjak centra CSIS.

I ne samo to. Prijetnja mehanizmom "snap back" visi iznad svih budućih sklapanja poslova s Iranom kao Damoklov mač. "Ni jedan posao nije zaštićen ako Iran prekrši Sporazum", kaže Cordesman. "Za poduzeća, banke i vlade to je potpuno nova situacija."