Komentar: Kina se udaljava od gubitnika rata Rusije

Kakav je stvarni status prijateljstva između diktatora Vladimira Putina i Xi Jinpinga? Odnos između njih dvojice, koji su se u februaru zakleli na prijateljstvo, svakodnevno se mijenja.

Prije nego što su se njih dvojica prošle sedmice sastali u Samarkandu u Uzbekistanu, već je bilo jasno da se Peking udaljava od Putina. Stranica ruske agresije u Ukrajini je okrenuta i Kijev je već vratio brojne izgubljene teritorije. Xi, koji je došao u Uzbekistan pokazati Kini i svijetu da on kao vladar može dominirati cijelim regijama svijeta, tom prilikom se nije želio fotografirati s gubitnikom Putinom.

Distanciranje Kine od Rusije

Međutim, to nije jedini razlog zašto se distanciranje Pekinga povećava svakim danom od ovog susreta. Kina je mogla podržati Putina u Ukrajini jer nema vlastitih interesa u toj zemlji. Isto važi i za Putina koji se jeftino priklonio Xiju kada je u pitanju Tajvan. Sada, kada se čini da Putin gubi rat, on prijeti da će posegnuti za najdrastičnijom mjerom, nuklearnim napadom. Kini nije potrebna globalna destabilizacija koja bi se mogla očekivati prvim nuklearnim udarom od kraja Drugog svjetskog rata. Pri tome se Peking manje brine za svoja prodajna tržišta u Europi a više za zemlje srednje Azije koje su pod patronatom Moskve bile ujedinjene u SSSR. 

Šangajska organizacija za suradnju, na čijim su se sastancima susreli Xi i Putin, služi Pekingu za širenje utjecaja na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Ako Rusija zaprijeti Ukrajini nuklearnim udarom, zemlje središnje Azije strahuju da bi im Moskva u svakom trenutku mogla ponovno zaprijetiti. Nepovjerenje, koje time nastaje u regiji, onemogućuje bilo kakvu dublju suradnju.

Ionako je zapanjujuće da Putin ne pokazuje svoj bijes što Kina u središnjoj Aziji radi upravo ono za što Kremlj optužuje slobodni svijet u Ukrajini: upada u rusku orbitu i tamo preotima utjecaj. Ali Rusija je postala potpuno ovisna o Kini, Xi može dominirati Putinom po svojoj volji. Dakle, Putin mora šutjeti. Ovo je postalo jasno činjenicom da se u Samarkandu morao ulagivati pred Xijem i izjaviti da razumije "pitanja i zabrinutosti" Kine u vezi s ratom u Ukrajini i da će, naravno, odgovoriti na sve te dvojbe.

Utrka u naoružanju na pragu Kine

Kina neće odbaciti Rusiju jer uvoz jeftine nafte i plina pomaže kineskom gospodarstvu u trenutku kada cijene plina i električne energije skaču širom svijeta. Umjesto toga, pekinški ministar vanjskih poslova Wang Yi pokazao je rastući utjecaj Kine na Rusiju u Ujedinjenim narodima kada je rekao da će se sastati za pregovaračkim stolom. Wang je zanemario činjenicu da sama Kina koristi imperijalističku retoriku i spremna je i sama pokrenuti svoju vojsku protiv svih onih koji se ne ponašaju po volji Pekinga.

Korištenje ruskog nuklearnog oružja uzdrmalo bi geopolitičku strukturu Azije u cjelini. Jer u Kambodži, Tajlandu i Vijetnamu neko bi mogao pomisliti da ih samo vlastito nuklearno oružje može zaštititi od invazije Narodne Republike Kine. Međutim, Pekingu ne treba takva utrka u naoružanju na vlastitom pragu. Već su zemlje poput Indije, Filipina i Tajvana povećale svoje izdatke za odbranu i formirale ili intenzivirale vojne saveze kako bi bile naoružane protiv napada sve agresivnije Kine.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegie Council for Ethics in International Affairs und Research Associate na Institutu Sveučilišta u Oxfordu. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu je ova regija, a posebno uspon Kine i što ona znači za slobodni svijet, postala njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard i Sveučilištu Cambridge.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu