Komentar: Era narcista
1. januar 2020
Bio je kraj novembra kada je jedan tweet američkog predsjednika izazvao više užasavanja nego oni prethodni. Na njemu je fotomontaža Trumpa, na kojoj se vidi njegovo lice a ispod gole, mišićave, istrenirane grudi. Naravno da to nisu bile Trumpove grudi (jer on naginje gojaznosti), nego trup boksera Rocky-ja Balboa.
List "Die Welt", orjentisan više transatlanski, napisao je da je ovaj Tweet "posljednji dokaz za tezu po kojoj u Bijeloj kući sjedi osoba sa mentalnim sklopom jednog 15-godišnjaka." Ali takva kritika ne dotiče se mnogo nekoga poput Trumpa.
Zašto im to prolazi?
Američki predsjednik naravno nije jedini, koji javno ispoljava svoje fantazije kada je u pitanju svekolika vlast i moć. No, kada se radi o pokazivanju neobuzdane muškosti, tu je Vladimir Putin nepobjediv. On svoja prsa može pokazivati bez fotomontaže i fotošopa. Bivši student elitnog univerziteta Boris Johnson rado se predstavlja kao kolegijalan i duhoviti veseljak, Recep Tayyip Erdogan kao sultan a Kim Jong Un kao prorok. Sjeća li se još neko Silvija "Bung-Bung" Berlusconija?
Ti, manje više stari muškarci, ne igraju ovu igru iz zadovoljstva. Oni to rade jer ih to čini uspješnim - čak i u zemljama demokratijama. Tako je Boris Johnson bio u stanju da iznosi laži o Brexitu -ali to nije moglo da spriječi njegovu izbornu pobjedu sredinom decembra. A i Trumpovo pubertetsko ponašanje našlo je svoje vjerne simpatizante. Njegov reizbor za predsjednika je vjerovatniji nego ikada ranije.
Zašto je to tako? Zašto se ponašanje tih političara ne uzima onakvim kakvo ono jeste - naime nedoličnim. Zašto im prolaze stvari, koje su prije nekoliko godina bile nezamislive? (Berlusconi je očito jedini bio ispred svog vremena.)
Odgovor je jednostavan: Narcizam tih ljudi nalazi odjeka zato što u svakome od nas nalazi jedan mali narcis, koji posebno dolazi do izražaja kada se očitujemo u socijalnim mrežama.
Društveni mediji kao Ego-Booster
Uzmimo naprimjer TikTok - video-platformu koju mjesečno koristi milijarda ljudi i koja je uspješnija od Instagrama, Snapchata ili Youtubea. Na TikTok-u korisnici postavljaju kratke video snimke - uglavnom sebe samih, često kako pjevaju (sve je sinhronizovano sa pokretima usana) i plešu uz poznatu pop muziku. To je ponekad smiješno, često neadekvatno, a rijetko zaista dobro. TikTok je konačni dokaz istinitosti citata Andy Warhola, koji je rekao da bi svaki čovjek želio da barem 15 minuta bude svjetski poznat.
Ili recimo na Instagramu pod hashtagom "#Selfie" može se pronaći skoro pola milijardi slika ili video snimaka. Mnogi korisnici postavljaju isključevo slike sebe samih. Ništa drugačije nije ni u mrežama koje su bazirane na tekstovima. Na Facebooku se korisnici u 80 posto slučajeva takođe bave samim sobom Psiholozi polaze od toga da mi u normalnom životu 30 do 40 posto našeg vremena provodima pričajući o nama samima. Socijalni mediji djeluju kao enormni Ego-Booster i tako su oni sve drugo samo ne u pravom smislu te riječi socijalni.
Pri tom je zabluda ako mislimo da nas samopromocija izgrađuje. Jer naš Ego se razvija samo u interakciji sa drugima, sa ljudima u društvu. Ako svijet opažamo samo kroz prizmu Selfija, ako samo vidimo sebe a ne druge ljude i ako društveni suživot zamijenimo socijalnim mrežama, onda se ne trebamo čuditi kada ljudi poput Trumpa ili Johnsona dođu na vlast.