Koliko su sigurni turski glasački listići u Njemačkoj?

Iako se sporni referendum o ustavnim promjenama u Turskoj održava 16. aprila, u nekim evropskim zemljama je glasanje počelo još 27. marta. Turci u Njemačkoj, koji imaju pravo glasa, mogu glasati do 9. aprila. Glasanje je moguće u 13 njemačkih gradova, graničnim prelazima i nekim aerodromima. Glasačke kutije u Dortmundu, Hanoveru, Minhenu i Nirnbergu su postavljene u dvoranama koje su specijalno iznajmljene za glasanje. U drugim gradovima se glasačke kutije nalaze u generalnim konzulatima. U Njemačkoj trenutno živi oko 1,4 miliona Turaka koji imaju pravo glasa na referendumu.

Nakon zatvaranja glasačkih mjesta, glasačke kutije se zatvaraju, pečate i šalju u Tursku gdje će 16. aprila pod strogim nadzorom i transparentno biti prebrojani glasački listići. Međutim, postavlja se pitanje: kakva je njihova sigurnost za vrijeme i poslije glasanja?

Gurbetin Oyları: Civilna inicijativa za više sigurnosti

Prema informacijama Visoke izborne komisije u Ankari, glasačke kutije u Njemačkoj spadaju pod odgovornost Izborne komisije zadužene za glasanje u inostranstvu. Međutim, kod svih izbora u inostranstvu se za sigurnost glasačkih kutija smatra odgovornom inicijativa Gurbetin Oylari (Glas Turaka u inostranstvu). Za veću sigurnost na izborima u 18 evropskih država u okviru inicijative brine veliki broj volontera.

Saradnici Gurbetin Oylarija se tokom glasanja ponašaju i kao izborni posmatrači. Pošto institucije civilnog društva ne bi trebale biti uključene u izbore u inostranstvu, volonteri posmatrači od turskih stranaka dobijaju status posmatrača izbora.

Pored civilnih posmatrača i predstavnika Visoke izborne komisije koji nadgledaju glasanje, posmatrače šalju i političke stranke. Posebno veliki broj posmatrača šalju ultra-nacionalistička MHP, islamsko-konzervativna AKP i socijaldemokratska CHP.

Glasačke kutije se čuvaju u zaključanim prostorijama

Kenan Kolat, predsjednik socijaldemokratske CHP upozorava da bi „se za sigurnost glasačkih kutija pored opunomoćene izborne komisije trebali brinuti i civilni posmatrači". Kolat veoma dobro poznaje proceduru glasanja: Izborna komisija svakodnevno za vrijeme glasanja dokumentuje koliko je osoba glasalo. Nakon toga se glasački listići stavljaju u posebne vreće koje se pečate i odlažu u specijalne prostorije. Za njihovu sigurnost su zaduženi predstavnici tri stranke: CHP, MHP i AKP. Svaka od ovih stranaka posjeduje ključ i vlastiti katanac za tu prostoriju. Dakle, vrata se mogu otvoriti tek onda kada su prisutna sva tri predstavnika stranaka.

Briga za višestrukim glasanjem

Visoka izborna komisija je odlučila da birači mogu glasati na svim biralištima u inostranstvu. Ranije su mogli glasati samo u mjestima u kojim su bili regsitrovani. Ovaj put dakle osoba koja živi u Berlinu može glasati u Hanoveru. Erkin Erdogan, glasnogovornica nevladine organizacije koja je bliska prokurdskom HDP-u je zabrinuta da nova pravila omogućavaju višestruko glasanje. 

Međutim, zahvaljujući SECSIS-u, sistemu za praćenje izbora, automatski se provjerava da li je glasač već glasao. Za to je dovoljan broj ličnog dokumenta. Erkin Erdogan je mišljenja da taj sistem nije posebno siguran i da se mora provjeriti. Kolat to vidi drugačije. On smatra da se na osnovu broja ličnog dokumenta u sistemu odmah može vidjeti gdje je ta osoba već glasala.