Trumpova obećanja o otvaranju radnih mjesta

Konačno se može pročitati šta američki predsjednik Donald Trump zaista planira da uradi kako bi dao podstreka privredi. Na službenoj web-stranici Bijele kuće može se pročitati tekst pod nazivom "Vraćanje radnih mjesta i privrednog rasta" (Bringing Back Jobs And Growth"). U njemu se Trumpovi savjetnici žale da je od finansijske krize 2008. nestalo gotovo 300.000 radnih mjesta u industriji, da su se državni dugovi udvostručili i da se srednja klasa osipa. 

Novi heroj srednje klase želi da to preokrene i da ekonomiju ponovo izvede na pravi put. On želi da dovede privredni rast na četiri posto godišnje i da otvori 25 miliona novih radnih mjesta u narednoj dekadi. No, nije samo zanimljivo šta stoji u tekstu već i šta ne stoji.

Gdje je investicioni program ?

Tokom izborne kampanje Trump je punih usta obećao investicioni program od bilion dolara, što znači hiljadu milijardi dolara, prije svega za infrastrukturu. To je akcije i tržišta kapitala naprosto elektriziralo tako da su reagovali jako euforično. Mnogi analitičari su korigovali svoje prognoze na gore. I Međunarodni monetarni fond  je u svom aktueliziranom izvještaju lagano podigao prognoze rasta za SAD.

Istovremeno, na web-stranici Bijele kuće više nema govora ni o kakvom investicionom programu. Trumpov genijalni plan da podstakne privredu ograničio se samo na poreske olakšice i smanjenje birokratije. On ne želi samo da smanji porez na dohodak i na preduzeća već i da radikalno pojednostavi poreske zakone, kako bi stvorio milione novih radnih mjesta i oslobodio ekonomiju stega, da bi mogla nesmetano rasti.

25 miliona novih radnih mjesta zvuči gigantski ali za američke prilike to nije neobično. Tokom dva Clintonova mandata otvoren je 21 milion novih radnih mjesta. I kod Baracka Obame se radilo o sličnim proporcijama. To je zbog toga što je američko tržište puno dinamičnije nego evropsko. Samo u novembru 2016 je prema podacima privatne Agencije za posredovanje posla ADP nastalo 216.000 radnih mjesta u privatnom sektoru - što znači da je svaka tri sata nastajalo 800 radnih mjesta.

Globalizacija kriva za smanjenje radnih mjesta?

Političari rado gledaju na plus koji se odnosi na američka radna mjesta, dok analitičari uvijek prave saldo oduzimajući od sume novih broj izgubljenih odnosno ukinutih radnih mjesta. A Trump za to krivi globalizaciju. slobodnu trgovinu i trgovinski sporazum koji je nepovoljan za SAD. On je rekao da je sve to dovelo do "nezapamćenog egzodusa radnih mjesta" u zemaljama sa niskim nadnicama..

Ova argumentacija je dvostruko opasna. Zato što nije globalizacija već je racionalizacija, automatizacija i tzv. "lean production" dovela do gubitka najvećeg broja radnih mjesta.Tako je američka Centralna banka Fed izračunala da je tokom proteklih 40 godina u SAD povećana proizvodnja za 150 posto, dok je broj radnih mjesta opao za trećinu.

Drugi razlog zbog čega je ova argumentacija opasna je što se sugeriše da se novim pregovorima oko trgovinskog sporazuma točak može okrenuti i mnoga izmještena radna mjesta vratiti u zemlju. ("bring good-paying jobs to our shores") - ako je potrebno onda i uz uvođenje kaznenih carina. Na prvi pogled to je možda i moglo da funkcionira- kada je američka automobilska industrija stornirala planove o proizvodnji u inostranstvu i obećala radna mjesta u domovini. 

Rast stvara radna mjesta

Ali strategije koncerna i odluke o investicijama se ne donose od danas do sutra. Oni su proizvod jednog dugog procesa odlučivanja. Tako su pomenuti automobilski koncerni u pravom momentu istakli šta ionako planiraju da urade u domovini. To ih čini lojalnim, a predsjednik se doima pobjednikom iako nije stvoreno nijedno dodatno radno mjesto.

Opasno je i vjerovanje da se nova radna mjesta stvaraju tako što se na proizvode trgovačkih partnera stavljaju kaznene carine. Pa ipak: ako Trump želi da stvori novih 25 miliona radnih mjesta, potreban mu je godišnji rast od najmanje 4 posto. Kaznene carine će srednjoročno prigušiti rast. Citi Bank procjenjuje da će ta kočnica rasta iznositi 1 posto godišnje.

Trump bi trebao uzeti ozbiljno natuknice Kine da će se - ako ne bude drugog izlaza - voditi pravi trgovinski rat. Do toga će doći ukoliko Trump, kao što je najavio u izbornoj kampanji, proglasi Kinu manipulatorom valute i podigne kaznenu carinu na kinesku robu do 45 posto, piše u tekstu kineskog partijskog lista "Global Times", koji nije potpisan. Tako bi niz porudžbi za isporuku boinga moglo biti zamijenjeno porudžbama Airbusa, stoji u tekstu, a prodaja američkih automobila i iPhone-a bi također zadobila udarac i mogla jako nazadovati. A tako se ne stvaraju radna mjesta u SAD.