Koliko su privatni mediji u BiH "zaraženi" koronom?
19. septembar 2020
Pandemija koronavirusa promijenila je živote građana BiH u svim segmentima. Medijska slika je manje-više ostala ista, ali su posljedice, uglavno negativne, vidljive. One su posebno izražene kod privatnih radiotelevizijskih stanica koje uglavnom žive od marketinških usluga.
Reuf Herić, predsjednik UO Udruženja privatnih elektronskih medija (PEM) za DW kaže da su televizije i radiostanice značajno pomogle da se građani disciplinuju u borbi protiv pandemije, ali da su zauzvrat ostale bez podrške entitetskih i kantonalnih vlada jer su one pomoć dale pravnim licima kojima je bio zabranjen rad u prvih nekoliko mjeseci pandemije.
„Gledajući očima tih bh. vlada, finansijski je bolje bilo da ni mi nismo radili jer su u tom periodu naši troškovi bili značajno iznad naših prihoda i pravili smo gubitke", kaže Herić.
Pandemija koronavirusa se odrazila i na rad TNT Grupacije. Alem Lolić, direktor TNT Grupacije je ipak zadovoljan što nije bilo davanja otkaza niti smanjenja plata radnicima. „Ponukani ranijim iskustvima, reagovali smo na vrijeme, te zahvaljujući našim klijentima i uposlenicima uspjeli da stabilizujemo rad", kaže Lolić za DW.
Značajno smanjenje prihoda
Iz Udruženja privatnih elektronskih medija u BiH navode da je udar pandemije na bh. privredu snažno uzdrmao i privatne televizije i radiostanice u BiH. Preko noći su se prihodi kod velikog broja ovih medija smanjili za 80%.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, kako za DW kaže izvršna direktorica Dženana Burek, od početka pandemije koronavirusa upozorava na izuzetno tešku ekonomsku situaciju u kojoj su se, zbog pandemije koronavirusa, našli mediji i medijska udruženja u Bosni i Hercegovini, te da takva situacija može rezultirati katastrofalnim posljedicama po demokratizaciju društva u cjelini.
„Profesionalne medijske kuće suočene su sa velikim gubicima kroz nedostatak priliva sredstava od oglašavanja, te padom tiraža kada su u pitanju printani mediji. Rapidan pad priliva sredstava direktno se odražava na nemogućnost isplaćivanja plaća, smanjenje plaća, otkaze zaposlenima, te otkazivanje ugovora honorarnim saradnicima, što je veliki udar na neovisnost medija. Profesionalni mediji i udruženja pokušavaju iznaći način da ne posežu za otkazima, ali njih već ima i plašimo se da će ih biti u još većoj mjeri ukoliko se ovakva situacija nastavi, bez ikakve pomoći vlasti na svim nivoima", kaže Dženana Burek.
Dugoročne posljedice
Reuf Herić je uvjeren da će se pandemija koronavirusa dugoročno odraziti na privatne rtv stanice u BiH kroz još niže plate zaposlenih. On kaže da će malo ostati prostora za zapošljavanje novih kadrova, edukaciju i stručno usavršavanje zaposlenih. „Mediji će dugo raditi na staroj i lošoj opremi jer neće imati kapacitete za kupovinu nove i bolje opreme, a time će biti otežana mogućnost tehničko-tehnološkog napredovanja. Mediji će biti prinuđeni prodavati prostor za oglašavanje po još nižim cijenama, iako smo mi najjeftinije medijsko tržište u Evropi. To je spirala prema dnu", kategoričan je Herić.
Spirala TNT Grupacije se kreće u drugom pravcu. U Sarajevu su dvije radio stanice, TNT radio i Narodni radio, počele emitovanje programa, što je povećalo značajno širenje grupacije koja je sa lokalnim stanicama već prisutna u Tuzli, Travniku i Zenici. TNT Grupacija je pokrenula i biznis portal Poslovne.com što bi mogla biti platforma za pomoć privredi i bržem izlasku iz krize od čega će svakako profitirati bh. društvo.
„Na platformi Poslovne.com se mogu pronaći poslovni savjeti, oglasi za posao i mnoge druge stvari vezane za poslovanje, a sve u cilju kako bi informacije prije svega došle do poslovnih ljudi, kojima je u ovim vremenima itekako potreban dobar savjet, ali i medijska podrška", kaže direktor TNT Grupacije Alem Lolić.
Podjela privatnih medija
Predstavnici privatnih rtv kuća u BiH se uzdaju u svoj rad, trud i što brže vraćanje u normalan život. Politička podrška se ne može očekivati, osim ako ne postoji namjera iskorištavanja privatnih medija za svoje potrebe. Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH kaže da se Vijeće obraćalo vlastima pokušavajući ukazati na neophodnost hitne intervencije i pomoći u uspostavljanju komunikacije sa medijima. „Vlasti su ostale nijeme na njihove probleme i molbe, te su mediji u BiH danas prepušteni sami sebi, tržištu koje je neumoljivo, odnosno velikoj finansijskoj krizi koja prijeti pogorašavanjem", kaže Dženana Bukvić za DW.
„Nekada je na relaciji političar – privatni medij u pravilu postojao konflikt interesa. Sada je to drugačije. Sada su, ne svojom voljom, svi privatni mediji podijeljeni u tri grupe", kaže Reuf Herić, Predsjednik UO Udruženja privatnih elektronskih medija (PEM) i pojašnjava: „Prva grupa je najbrojnija, po nekoj procjeni preko 60%. Ovdje su televizije i radiostanice koje nisu prodale dušu političarima. Druga grupa je manje brojna. Radi se o medijima koji su u osnovi samostalni, ali u cilju zarade izlaze u susret političarima tako što im za novac ispunjavaju neke želje i to pokušavaju upakovati kodeks i pravila, a bar zato smo mi u BiH majstori."
Treća grupa je, kako ističe, malobrojna, ali dosta snažna. Raznim kanalima i alatima su najjače političke opcije u BiH „osvojile" neke medije. Isti za te političare i njihove stranke rade 365 dana u godini. To je evidentno u sadržaju programa. Ovaj „programski pristup" je odlično plaćen, nema više finansijske krize za te medije, prihodi od javnog sektora rastu, otvaraju se brojna vrata za učešće u podjelama budžetskog novca legalnim tenderima, ukratko – nema krize, zaključuje Herić.
Bogata medijska ponuda
Medijska mreža u BiH je dosta isprepletena. Prema navodima Regulatorne agencije za komunikacije, u BiH postoji 38 korisnika koji imaju dozvolu za televizijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije, od čega su 24 privatne televizijske stanice, dok 65 korisnika posjeduje dozvolu za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, od čega su 56 privatne televizijske stanice. Također, postoje i tri javna servisa.
Kada je riječ o radijskom emitovanju, 147 korisnika ima dozvolu za radijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije, od čega su 82 privatne radio stanice, dva korisnika imaju dozvole za radijsko emitovanje na kratkim/srednjim talasima, od čega je jedna privatna radio stanica, tri javna servisa i tri neprofitne radio stanice. Broj printanih medija iznosi 204, a BiH ima 100 internet portala.
Političke ucjene
Direkor TNT Grupacije Lolić također smatra da je većina medija u BiH ali i regionu, egzistencijalno ucijenjena od raznih interesnih grupa, a među njima i političkih partija. „Ukratko, možemo reći da je to politički diktat moćnika, ali i za neke medije ograničeno tržište u BiH, te zavisnost od raznih nivoa vlasti u BiH", kaže Lolić za DW.
Politička podrška je potrebna privatnim medijima u BiH jer, kako ističe Reuf Herić, Predsjednik UO Udruženja privatnih elektronskih medija „ne postoji adekvatan zakon za elektronske medije i zakon o oglašavanju".
Dženana Bukvić se osvrće i na građane koji, kako kaže, „imaju neupitno pravo na istinito, provjereno i pravovremeno informiranje, čija je važnost posebno došla do izražaja u trenutnoj situaciji, kada je cijeli svijet suočen sa borbom protiv pandemije koronavirusa".
Problemi privatnih medija u BiH su bili poznati još od ranije, tako da je pandemija koronavirusa samo otežala njihov rad. Njima trenutno preostaje da raspoloživim kapacitetima i sredstvima ispune svoju misiju i da se nadaju skorijem kraju pandemije i što bržem stajanju na noge bh. privrede koja im je važna osnova za egzistenciju. Samim time i za stotine radnih mjesta.