Koliko su opasne europske nuklearne elektrane?

Nakon katastrofe u japanskom nuklearnom postrojenju Fukushima, Europska komisija (EK) je pokrenula provjeru, kako bi se odgovorilo na pitanje: prijeti li takva katastrofa i Europi i što se u europskim nuklearnim elektranama poduzima kako bi se otklonile opasnosti. Izvješće o tome je trebalo već biti predstavljeno javnosti, no objavljivanje je ponovno pomjereno za sredinu listopada. Prema informacijama lista Die Welt, to izvješće je međutim i više nego negativno za europske atomske elektrane.

Manjkavosti ne samo u elektranama, već i kod provjere Europske komisije

U Europskoj uniji je aktivno 68 nuklearnih elektrana, koje sa svojih 134 reaktora proizvode struju. Te elektrane su smještene u 14 od 27 zemalja članica, a jedna od njih je smještena i u Sloveniji - nuklearna elektrana Krško. Sada su temeljito provjereni sigurnosni standardi sve i jedne od tih europskih elektrana.

Jochen Stay je glasnogovornik organizacije "ozračeno", koja je protiv atomske energije i koja se bavi opasnostima miroljubivog korištenja atomske energije. Stay u razgovoru za DW kaže da ionako nije imao velika očekivanja što se tiče izvješća Europske komisije, jer "temeljni podaci dolaze od samih vlasnika tih elektrana", ističe on i dodaje: "Dobili su jedan upitnik u kojemu su mogli naznačiti kakva je kod njih situacija sa sigurnošću. A, samo jednu trećinu pogona su provjerili eksterni kontrolori."

Kao daljnji nedostatak provjere Europske komisije Stay navodi da uopće nije provjereno koje posljedice bi izazvao pad zrakoplova na neku nuklearnu elektranu. Dodaje da je za to zaduženo povjerenstvo u Njemačkoj već utvrdilo da nijedna njemačka nuklearna elektrana nije osigurana protiv pada zrakoplova. Na sreću za vlasnike nuklearnih elektrana, jer u slučaju da moraju poduzeti sigurnosne mjere i za takav jedan scenarij, to bi s financijske strane gledano značio kraj atomske energije u Europi. "Kad bi se sve nuklearne elektrane osigurale protiv padova zrakoplova, to bi bilo nenaplativo. Proizvodnja struje pomoću nuklearne energije se tada uopće više ne bi isplatila", pojašnjava Stay.

Stres-test kao propagandno sredstvo za umirenje

Prema navodima Die Welta, Europska komisija procjenjuje da bi vlasnici europskih nuklearnih elektrana trebali uložiti i do 25 milijardi eura kako bi se uklonile sadašnje manjkavosti. Međutim, ako se tijekom te provjere doista nije uzeo u obzir i scenarij pada zrakoplova, onda se može reći da su stvarni troškovi za osiguravanje elektrana puno veći. Najviše manjkavosti je, prema navodima medija, zabilježeno u francuskim nuklearnim elektranama, koje s tim u svezi najviše i zabrinjavaju europske kontrolore. No i njemačke nuklearne elektrane se u tom izvješću navode kao pogoni s nedostacima po pitanju sigurnosti, prije svega, kako se navodi, kad se radi o alarmnim sustavima u slučaju potresa.

U izvješću se, prema pisanju Die Welta, također kritizira da mnoge zemlje članice Europske unije nisu dovoljno naučile iz nuklearne katastrofe u Černobilu iz 1986. godine. Ekološki aktivist Stay smatra međutim da nije značajno što će Komisija doista predstaviti u izvješću sredinom listopada, jer tu provjeru, takozvani stres-test, ionako smatra propagandnim sredstvom za umirenje. Dosadašnji primjeri su pokazali, zaključuje Stay, da se u mnogim slučajevima uvjeti, koji se postave elektranama, svejedno ne primjene u praksi.

Autori: Dirk Kaufmann / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić