Koliko košta formiranje vlasti u RS?

Poziv SDS-a svim partijama, osim SNSD-u Milorada Dodika da počnu razgovore o formiranju vlasti, niko nije očekivao ovako brzo. Posebno ako se uzme u obzir da Centralna izborna komisija BiH još nije saopštila ni nezvanične rezultate ali i da će, prema sadašnjim pokazateljima svega nekoliko mandata odlučivati o skupštinskoj većini.

Tu će sigurnu ulogu imati koalicija „Domovina“, koja je u ovom trenutku najpoželjniji partner i savezu SNSD-DNS-SP, ali i Savezu za promjene, čiji je nosilac upravo SDS. U „Domovini“ neće žuriti sa odlukom ali jasno znaju ispod kojeg minimuma neće ulaziti u vlast.

Prebivalište, bosanski jezik....

„Tražićemo da ministri u Vladi RS imaju legitimitet u glasačkom tijelu kada govorimo o Bošnjacima. Mi ićemo ući u vlast sa onima koji su spremni odmah ukinuti diskriminaciju i aparthejd u obrazovnom procesu u ovom entitetu (uvođenje bosanskog jezika u škole u Vrbanjcima i Konjević Polju op.a), da se ukine segregacija kod prijave prebivališta i da se pokaže spremnost da će se u narednom periodu donositi zakoni koji su u interesu svih građana a ne samo srpskog naroda“, kaže za DW Ramiz Salkić, član „Domovine“ i novoizabrani potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda ispred ove koalicije.

U ovoj koaliciji su uvjereni da će imati šest poslanika nakon brojanja svih glasova, što će ih, ako se ispostavi tačnim, staviti u prvi plan kao najpoželjnijeg partnera za koaliranje od strane Saveza za promjene. Međutim, ne treba zaboraviti da je koalicija „Domovina“ osnovana na inicijativu nevladine organizacije „Prvi mart“, čiji je jedan od glavnih ciljeva djelovanja smanjenje nadležnosti Republike Srpske. Ukoliko se to uzme u obzir, uz direktne zahtjeve „Domovine“ postavlja se pitanje koja će partija iz RS prekršiti predizborna obećanja o „održivoj i stabilnoj RS“.

Razbijanje malih koalicija

„Nema to mnogo veze. I SDA je nekada otvoreno zagovarala politiku smanjenja nadležnosti entiteta pa je koalirala i imala svoje ministre u Vladi RS. Kada je u pitanju vlast jedno se priča prije izbora a drugo nakon izbora. Onoga trenutka kada im građani daju mandat, vlasnici mandata su poslanici a nikako građani“, kaže analitičar Željko Raljić.

Nekoliko je scenarija formiranja vlasti. Prvi, najizgledniji je da dosadašnja vlast, koalicija SNSD-DNS-SP obnovi mandat, druga je da Savez za promjene uz „Domovinu“ uspije napraviti klimavu skupštinsku većinu i treći, neki smatraju najopasniji, je da Savez za promjene s jedne ili SNSD s duge ukoliko ne bude imao dovoljno mandata, povuku za sobom male partije i na taj način razbiju koalicije koje su formirane prije izbora.

Tako je SDS napravio savez sa Partijom ujedinjenih penzionera, koja je dio prethodnog mandata bila u koaliciji sa Socijalistima Petra Đokića, te Srpskom radikalnom strankom RS, Milanka Mihajlice, bivšeg narodnog poslanika u ranijem sazivu Narodne skupštine.

Sa druge strane, u protivničkom taboru, Demokratski narodni savez okupio je prije izbora stranku Napredna Srpska i Srpsku radikalnu stranku. I SDS i DNS dobili su po nekoliko mandata na račun stranaka sa kojima su koalirali pa je pitanje da li će moći ispuniti njihove zahtjeve ili će se te koalicije raspasti i mandati „preći“ onima koji ponude više. Iz tih stranaka još nema odgovora na moguće stvaranje skupštinske većine.

Svi mogu osim SNSD-a

Lider SDS-a Mladen Bosić pozvao je sve, osim SNSD-a da naprave vlast, koja bi za cilj imala borbu protiv korupcije i pokretanje ekonomije: „Aktuelna vlast je bila temelj opstrukcije u borbi protiv kriminala i korupcije i to je razlog zbog čega ne želimo da razgovaramo jedino sa SNSD-om. U varijanti sa SNSD-om ne bi mogli ispuniti nijedno od obećanja pa ćemo pokušati sa ostalim strankama da dođemo do dogovora. Ubijeđen sam da će se stranke odazvati našem pozivu bez obzira što su neke od njih možda učestvovale u vlasti u ranijem sazivu“.

Savez za promjene, odnosno SDS očekuje da se u pregovore uključe i DNS i Socijalisti pa je lider DNS-a Marko Pavić u nekim krugovima već viđen u budućoj premijerskoj fotelji u RS, koju mu je SDS spreman ustupiti. Međutim, dok u DNS čekaju konačne rezultate i ne žele da komentarišu moguće koalicije, Socijalisti su spremni na razgovore.

„Mi bismo mogli da prihvatimo poziv za razgovor ukoliko on dođe, jer me zanima kako SDS vidi dalji ekonomski razvoj RS i odnose ovdje i u regionu“, kaže Petar Đokić lider SP-a, koji je nakon prošlih izbora ostao nezadovoljan s obzirom da nije dobio resor policije u Vladi RS, na čemu je dugo insistirao.

Za prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika, poziv SDS-a je avanturizam, s obzirom da je jasno da je SNSD pobjednička stranka na ovim izborima. Uvjeren je kaže da će zajedno sa starim koalicionim partnerima formirati vlast: „Vidim da se drugi zaigravaju i zatrčavaju. Nemaju šta drugo da rade jer ako odustanu onda će se vidjeti da su 'luzeri' (gubitnici prim. red.). Tri političke partije koje su i do sada bile, činiće vladu“.

Niko neće tijesnu skupštinsku većinu

Cilj pregovora, ko god ih bude vodio je stići do 42 poslanika, što je tijesna skupštinska većina (za Narodnu skupštinu RS dodjeljuju se 83 poslanička mandata prim.aut.). Sigurno je jedino da u vlasti zajedno neće biti SDS i SNSD tako da su sve ostale opcije otvorene. Analitičari smatraju da je ipak mala vjerovatnoća da se ide na razbijanje malih koalicija i privlačenja poslanika tako da su dvije opcije moguće - stara koalicija, predvođena SNSD-om ili nova okupljena oko Saveza za promjene uz poslanike koalicije „Domovina“.

„Niko od dvije vodeće partije u RS neće ići na formiranje tijesne skupštinske većine jer čak i u situaciji u kojoj SNSD može da napravi skupštinsku većinu od 42 poslanika, to će mu biti premalo. Tu mora da uključi ili `Domovinu` ili još jednog koalicionog partnera“, zaključuje Raljić.