Koliko je Komonvelt danas još uvijek relevantan?

Moderni "Commonwealth of Nations"je star koliko i njegov vođa, britanski kralj Čarls  III. (Charles III.). Ovaj savez suverenih država u svojoj sadašnjoj formi postoji već 75 godina, ali za mnoge mlade ljude, zajednica koja je proizašla iz Britanskog carstva, očigledno ima malo političke koristi.

Za Khalila Ibrahima, organizacija Komonvelt je aktivna, ali "ne stvarno", kako kaže 32-godišnji aktivista iz Akre u intervjuu za Deutsche Welle: "Oni nude stipendije, prakse za mlade stručnjake iz članica, besplatne online kurseve." I on je imao koristi od nekih kurseva. "Ali na političkom nivou, to je beskorisna organizacija."

Nedostatak važnosti – premalo uticaja

Čak i Ejram Jorgbe (Eyram Yorgbe), 34-godišnja službenica jedne kompanije iz Gane, ne vjeruje ni u važnost ni u učinkovitost Komonvelt, posebno za njene afričke članice. Organizacija tvrdi da olakšava ekonomska partnerstva među svojim članicama.

"Međutim, ovi partnerski odnosi uglavnom koriste razvijenijim ekonomijama unutar zajednice", kaže Yorgbe za Deutsche Welle. Afričke zemlje su u Komonveltu samo zbog svojih istorijskih veza s monarhijom. "Ali krajnje je vrijeme da preispitamo naše strategije."

Od 56 članica, njih 21 se nalazi u Africi. Nijedna od ovih zemalja nema britanskog monarha kao državnog poglavara. Članstvo je tokom decenija prošireno i na bivše kolonije koje nisu britanske, uključujući Mozambik (1995.) i Ruandu (2009.). Gabon i Togo su se pridružili kao najnoviji članovi 2022. godine. Organizacija, međutim, i dalje naglašava zajedničke vrijednosti.

Korist: Diplomatska mreža

Ali prema navodima Philipa Murphyja, direktora za istoriju i politiku na Institutu za istorijska istraživanja na Univerzitetu u Londonu, postoji previše različitih zemalja i pristupa da bi se postigao jasan konsenzus o ključnim političkim temama dana, bilo da je riječ o ratu u Ukrajini ili čak klimatskim promjenama.

Moderni Komonvelt ima ukupno 2,5 milijardi ljudi, od kojih je više od 60 posto mlađe od 30 godina. Većina stanovnika živi na globalnom jugu i uglavnom potiče iz bivših britanskih kolonija.

„To je ostatak iz prošlosti, ali je korisna diplomatska mreža, posebno mreža Visokih komesara u Londonu", ističe Murphy. Posebno za većinu malih članica i otočnih država, pristup britanskoj vladi i ministarstvima vanjskih poslova i obrazovanja Komonvelt je od koristi. Među njima su i bogate donatorske zemlje poput Kanade i Australije.

Sekretarijat je preslab

"Mreža je dovoljno važna da spriječi članove da napuste organizaciju ili je rasformiraju, ali Komonvelt je vrlo slab, što je povezano s njegovom istorijom", zaključuje Murphy u intervjuu za DW.

Sekretarijat, osnovan 1965. godine, nije ovlašten da donosi političke odluke. Murphyju smatra da nikada nije imao dovoljno jak mehanizam za provođenje politike koji bi obavezao suverene članice da se pridržavaju zapadnih vrijednosti poput demokratije, ljudskih prava ili vladavine prava. Demokratija je često bila samo na papiru. Aktuelna kritika Komonvelta često se fokusira na nedovoljno oštro osuđivanje kršenja ljudskih prava u pojedinim članicama i represivne homofobne zakone.

Novi članovi se pridružuju

Murphy tvrdi da je Komonvelt uspješno djelovao tokom procesa dekolonizacije bijelih kolonija doseljenika u svojim bivšim kolonijama u tadašnjoj Rodeziji  (današnji Zimbabve) i Južnoj Africi. Također je odigrao važnu ulogu u osiguranju mirne promjene vlasti u Južnoj Africi tokom 1990-ih godina. Nakon toga, organizacija je izgubila na važnosti.

Alex Wines, voditelj Afričkog programa u londonskoj istraživačkoj organizaciji Chatham House, ističe da Komonvelt nije umiruća organizacija. Ona dobija nove članove. To nema veze s imperijalnom prošlošću Ujedinjenog Kraljevstva, već s interesima.

Pored Angole i Zimbabve se nalazi na listi čekanja za članstvo. Zemlja je 2003. godine isključena iz zajednice zbog teških kršenja ljudskih prava tokom predsjedničkog mandata autokrate Roberta Mugabea. „To je prilično rijedak oblik sankcija unutar zajednice", kaže Murphy.

Zimbabve želi ponovo postati član

Od 2018. godine, internacionalno izolovana zemlja trudi se oko ponovnog ulaska. „Iz strateških razloga", kaže politički analitičar Gibson Njikadzino  (Gibson Nyikadzino) u Harareu: "Radi se o ugledu, biti član Komiteta nacija, kako bi imali pristup jeftinim tržištima sa niskim carinama."

Mlada advokatica Fortunate Njamajaro (Fortunate Nyamayaro) smatra to suvišnim: „Zimbabve može biti samostalna zemlja i sarađivati s drugim regionalnim blokovima, kao i sklapati bilateralne sporazume koji su obostrano korisni. Za mene je Komonvelt kolonijalno nasljeđe s kojim Zimbabve ne mora da se identifikuje."

Neophodne reforme

Među funkcijama organizacije je i posmatranje izbora u državama članicama. Prije nekoliko dana, posmatračka grupa Komonvelta objavila je izvještaj o predsjedničkim izborima u Nigeriji 2023. U njemu je utvrdila značajne nedostatke koji su ugrozili vjerodostojnost i transparentnost izbora u cjelini.

Ovu kritiku pozdravlja aktivista protiv korupcije Bishir Dauda iz savezne države Kacina: "To je važno za dobro upravljanje", rekao je za DW. Ali također zahtijeva reforme u Komonveltu kako bi se odgovorilo na promjenjive zahtjeve i izazove svijeta.

Na tekstu su pored autorice još radili: Isaac Kaledzi iiz Gane, ⁠Privilege Musvanhiri iz Zimbabvea i  Muhammad Al-Amin iz Nigerije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu