Koliko je još moćan Assad?
23. maj 2020
Ruski veleposlanik u Teheranu, Levan Dhagaryan, očito je mislio da je došlo vrijeme za razjasniti neke stvari: proteklog vikenda je dao intervju iranskoj novinskoj agenciji o stavu ruske vlade prema sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. U intervjuu je negirao glasine o sporazumu između Rusije i Irana koji predviđa Assadovu smjenu.
Postoje glasine da Rusija nije zadovoljna sa predsjednikom Assadom, rekao je Dzhagaryan. Te glasine međutim, kako je rekao, ne odražavaju poziciju ruske vlade. "Želim naglasiti da ćemo i dalje podržavati politički proces u Siriji", rekao je Dzhagaryan.
"Mi ćemo podržavati legitimnu sirijsku vladu. Budućnost zemlje pripada sirijskom narodu. Samo su Sirijci ti koji donose odluke o svojoj zemlji", rekao je on.
Vijest o otuđivanju između Rusije i Irana na jednoj i Bašara al Asada na drugoj strani se temeljila i na činjenici da se u Siriji i nakon više od devet godina još uvijek vodi rat. Rusija i Iran su mnogo uložile u rat. Već duže vrijeme ga one pak žele okončati. Ipak budući da su obje zemlje morale odvojiti sredstva za zaštitu vlastitog stanovništva u korona krizi troškovi (rata – op. red.) stvaraju još veći pritisak na državni budžet.
"Iran i Rusija čvrsto drže Asada"
Ipak i Rusija i Iran su se nastavili čvrsto držati Assada, kaže Julien Barnes-Decay, direktorica Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri "European Council on Foreign Relations". "Rusija bi doduše željela da Assad igra politički konstruktivniju ulogu. No u Moskvi znaju i to da je on apsolutno ključna figura u Siriji. On je u centru moći i zbog toga se Moskva ne odvaja od njega", kaže Barnes-Decay. Ona također kaže da se i Teheran i dalje oslanja na Assada. "Iransku vladu manje zanima kakav će sistem biti u budućnosti. Nju interesira mnogo više nacionalna sigurnost. I smatra da joj to Assad najbolje jamči. Zbog toga se i dalje oslanja na njega", kaže Barnes-Decay.
U skladu sa tim se i Hossein Amir-Abdollahian, glavni savjetnik predsjednika sirijskog Parlamenta, očitovao o odnosu Irana prema Assadu. I on je demantirao glasine da su se politička vodstva u Teheranu i Moskvi dogovorila da smijene Assada. Izvještaji o jednom takvom dogovoru su velika laž, rekao je on. Assad je, kako je dalje rekao, legitimni predsjednik Sirije.
Kritika milijardera
Izraze nezadovoljstva međutim Assad može čuti u vlastitoj zemlji. Koncem aprila se njegov rođak Rami Makhlouf, jedan od najbogatijih ljudi u zemlji, na Twitteru kritički izrazio o predsjednikovom političkom stilu. On se osvrnuo na slučajeve koji su se dogodili prije nekoliko sedmica. Tako je sirijska vlada, prema izvještaju "Economista", još u decembru zaplijenila Makhloufovu imovinu. Poduzetnik je zanemario carinske propise, navedeno je tada.
U aprilu ove godine milicije su upale u Makhloufovo preduzeće Syriatel, koje je najveći mobilni operater u zemlji. Pri tome je uhapšeno više šefova. Nakon toga država je zatražila plaćanje taksu za licencu od najmanje 170 miliona američkih dolara. Akcija je izvedena u okviru antikorupcijske kampanje, saopćio je Assad.
Asma Assad u novoj ulozi?
Obje akcije usmjerene protiv Makhloufa bi mogle dovesti do nove faze u sirijskoj ekonomskoj politici u kojoj Assadova supruga Asma igra vodeću ulogu. List Al-Sharq al-Awsar izvještava da su prošle nedjelje sirijski državni mediji emitirali saopćenje predsjednikove supruge u kojem ona obznanjuje da će se predsjednički ured ubuduće brinuti za ranjenike, kao i za reformu ekonomije.
Tokom svog govora Asma al-Assad je također priznala da Sirija prolazi kroz duboku ekonomsku krizu. Situacija je teška, rekla je ona.
To da se Makhlouf javno očitovao sugerira da se sirijska elita okupljenoj oko predsjedničke palate otuđuje, kaže Barnes-Decay. No to, kako ona kaže, nije moglo nauditi Assadu. "Predsjednik ima unutarpolitičku moć u zemlji. Protiv njega ništa nije moguće. I sama elita protiv njegove volje može učiniti malo toga."
Kronični nedostatak financijskih sredstava
Ipak vlada se trenutno suočava sa velikim financijskim problemima. Osim Rusije i Irana, kao i sa Teheranom povezanim Hezbolahom, ona nema značajnih saveznika. Zapadne države su suzdržane prema svakoj politici koja bi mogla doprinijeti tome da Assad ostane na vlasti. Sa njim, tako glasi uobičajeno mišljenje u većini europskih glavnih gradova, nije moguće stvoriti trajni mir u zemlji. K tomu još dolaze globalna opterećenja uzrokovana pandemijom korone. Sirija će stoga vjerojatno i dalje patiti zbog kroničnog nedostatka financijskih sredstava.