Koliko je EU jedinstvena prema Bliskom istoku?

Pronaći izlaze iz rata ili barem spriječiti da se poput šumskog požara proširi u regiji – o tome u Luksemburgu razgovaraju ministri vanjskih poslova EU. Ali prvo moraju povući kritički bilans onoga što se do sada dogodilo. Politika Unije prema Bliskom istoku već dvije sedmice izgleda kao potpuna zbrka, određena nacionalnim interesima i ličnim neurozama.

Reakcija na teroristički napad Hamasabila je haotična: prvo je povjerenik EU-a požurio i sam objavio da će razvojna pomoć palestinskim autonomnim područjima biti obustavljena. Satima je trajalo dok solo potez Mađara nije ispravljen. Naravno, humanitarna pomoć građanima će biti nastavljena, moglo se čuti potom u Briselu.

Nedugo potom i sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen našla se na udaru kritika – u svakom slučaju onih koji su bliži Palestincima nego Izraelcima. Njihova optužba: Predsjednica Komisije je prilikom svoje posjete Izraelu, u znak solidarnosti, naglasila pogrešne stvari, naveli su njeni kritičari. Pri tome je riječ bilo samo o nekoliko riječi, tačnije o riječima koje nisu bile izgovorene. "Izrael ima pravo na samoodbranu", rekla je Ursula von der Leyen na zajedničkoj press konferenciji s premijerom Benjaminom Netanyahuom i dodala: „Izrael čak ima dužnost braniti svoj narod."

Ovdje su kritičari propustili jedno ograničenje. Samoodbrana, da, ali u granicama međunarodnog humanitarnog prava. S obzirom na mjesta razorena islamističkim terorom, predsjednica Komisije se odlučila za oprezniju formulaciju. "Znam da će način na koji će Izrael odgovoriti pokazati da je on demokratska zemlja", rekla je von der Leyen. To da se francuski predsjednik Emanuel Macron prethodno izrazio skoro isto rekavši da Izrael ima pravo na samoodbranu i uzvraćanje „snažno i pravedno" u Briselu skoro da niko nije uzeo u obzir.

Nema jedinstvenog stava EU

Von der Leyen je u Izraelu govorila o slikama zlostavljane djece, o mladim roditeljima koji su sakrili svoje bebe prije nego što su ih ubili islamistički teroristi. Iz krugova bliskih šefici Komisije se saznaje da je u ličnom razgovoru zamolila Netanyahua da ublaži svoju reakciju. 

Je li to njemački stav? U svakom slučaju je stav, koji ne slijedi zajedničku liniju EU, prebacuju joj kritičari. Irski predsjednik Michael Higgins je najglasniji. Prema pisanju Independenta on je rekao da Nijemac "ne govori u ime Irske". Irska je država koja tradicionalno stoji na strani Palestinaca.

Pri tome von der Leyen nije oklijevala Netanyahuu ukazati na tešku situaciju Palestinaca. Ali drugačije nego što su njeni protivnici željeli. "Užas koji je Hamas izazvao samo donosi više patnje nedužnim Palestincima!", rekla je ona. I oni su, rekla je ona, ugroženi. Palestinci su žrtve Hamasovih terorista, slično se čulo i od njemačkog kancelara.

Uzavrele emocije više nije mogla smiriti ni činjenica da se predsjednica Komisije, nakon povratka iz Izraela, više puta pozivala na međunarodno pravo kao okvir za izraelsku reakciju. Od svih upravo je šef europske diplomacije, Španjolac Josep Borrell, kritizirao šeficu Komisije. Već sama izraelska naredba o evakuaciji ljudi iz grada Gaze predstavlja kršenje međunarodnog prava, rekao je on. Političari španjolske vlade to vide na isti način, neki čak pozivaju na prekid vatre, što bi zapravo predstavljalo odbacivanje prava Izraela na samoodbranu.

Konkurencija između Michela i von der Leyen

Predsjednik Vijeća EU Charles Michel u svemu vidi i lični izazov. Iz krugova bliskih njemu se može čuti da za europsku vanjsku politiku nije odgovorna von der Leyen, nego države članice. To je u skladu sa statutom, ali ostavlja otvorenim pitanje zašto šefica EU komisije ne bi otputovala u posjet Izraelu u znak solidarnosti. U svakom slučaju, takve se optužbe nisu čule tokom posjete von der Leyen Kijevu.

Michel već dugo vidi Ursulu von der Leyen kao konkurenciju. Ona je žena koja skuplja bodove na međunarodnoj sceni, dok je njemu očito teško briljirati. Michel je drhtavim glasom najavio da bi ministri vanjskih poslova zemalja članica sada trebali uzeti krizu na Bliskom istoku u svoje ruke. „Pod stalnim nadzorom i razmjenom informacija", rekao je on.

Nejedinstvo među državama članicama

No osobni sukobi između njih dvoje nisu jedini izvor nemira zbog kojeg EU izgleda tako slabo u novoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Vlade u glavnim gradovima također su oštro podijeljene. S jedne strane su zemlje koje su tradicionalno bliske Palestincima, poput Belgije i Luksemburga, ali i veće zemlje poput Španjolske i Irske.

Francuska je također dugo bila dio ove skupine. U pozadini islamističkih zločina u francuskim gradovima, a vjerojatno i zbog zabrinutosti zbog rezultirajućeg priljeva ekstremne desnice, čini se da se francuski predsjednik preorijentirao. Nakon nedavnog ubojstva učitelja od strane radikalnog islamiste, francuski ministar unutarnjih poslova žali se na "atmosferu džihadizma" u zemlji. 

Mnogi Francuzi strahuju od takozvanog uvoza sukoba u vlastitu zemlju, dok drugi navode da on postoji već duže vrijeme. Francuska je dom najveće židovske zajednice u Europi, u toj zemlji živi oko 500.000 Židova. Nakon što su počeli napadi Hamasa, kojeg Njemačka, SAD, EU i neka druge zemlje klasificiraju kao terorističku organizaciju, Macron je uvjeravao: "Naša je najvažnija dužnost zaštititi Židove u našoj zemlji." Prema saznanjima iz diplomatskih krugova EU-a, francuski predsjednik trenutno manevrira naprijed-natrag između starih vanjskopolitičkih izvjesnosti.

EU mora pronaći zajedničku kurs

Na čelu zemalja EU koje izričito i nedvosmisleno podržavaju Izrael su Njemačka, Austrija i Mađarska. Sveukupno, ova grupa zapravo predstavlja većinu, tvrde njemački diplomatski krugovi. No europska bliskoistočna politika ne odnosi se na većinu, već na donekle ujednačenu liniju koju svi mogu podržati.

Nju pronaći sada je zadatak ministara vanjskih poslova EU. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prethodno je također sudjelovala na bliskoistočnom summitu u glavnom gradu Egipta Kairu i naglasila dvije stvari. Još jednom je Izraelu zajamčila punu solidarnost u borbi protiv terorizma Hamasa i pozvala međunarodne partnere da pruže više pomoći ljudima u Pojasu Gaze.

Njemačka kratkoročno povećava pomoć Gazi za 50 milijuna eura – pitanje je samo koliki će dio pomoći stići s obzirom na međusobne napade Gaze i Izraela.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu