Koliko je digitalna Njemačka?

Skoro nijedan drugi uređaj ne simbolizuje toliko stanje sa digitalizacijom u Njemačkoj kao telefaks. On još uvijek krasi kancelarije, ljekarske ordinacije i brojne druge prostorije. Čak i 2023. više od 80 posto svih kompanija u Njemačkoj koje imaju više od 20 zaposlenih i dalje koristi taj uređaj, ustanovljeno je u istraživanju digitalnog udruženja Bitkom.

Koliko je napredovala digitalizacija?

Sudeći po rezultatima anketa i rankinga, situacija sa digitalizacijom u Njemačkoj ne izgleda baš dobro. Indeks razvoja e-uprave UN-a (E-Government Development Index) mjeri stepen digitalizacije u administraciji država članica UN-a. Prošle godine je Njemačka zauzela tek 22. mjesto. U EU se to mjeri putem DESI indeksa, što predstavlja skraćenicu za Indeks za digitalnu ekonomiju i društvo -i na njemu se Njemačka prošle godine našla na 13. mjestu, negdje u sredini. Cilj digitalne strategije koji je Savezna vlada sebi postavila je da se do 2025. Njemačka nađe među prvih 10 zemalja.

No, može li ona to postići, još uvijek nije sigurno. U percepciji Nijemaca prisutno je opadanje povjerenja u koherentnu digitalnu strategiju. U istraživanju koje je provela konsultantska kuća BCG u 41. zemlji, nezadovoljstvo digitalnim administrativnim uslugama samo u dvije zemlje je bilo veće nego u Njemačkoj: u Austriji i u Japanu.

U ovom trenutku izgleda kao da "južne evropske zemlje također brže napreduju u implementaciji rješenja e-uprave od zemlje pjesnika, mislilaca i administrativnih birokrata", napisao je Klaus-Heiner Röhl iz njemačkog ekonomskog instituta (IW) na status administrativne digitalizacije.

Koliko je digitalna javna uprava?

Mnogim administrativnim jedinicama još uvijek nedostaju jednostavni digitalni procesi. Nedostatke u digitalizaciji javne uprave doživljavaju i oni koji imaju zakazani termin u opštinskom uredu. Tu se zahtjevi i dokumenti još uvijek moraju popuniti na papiru, te djelimično predati na licu mjesta.

Prema takozvanom Zakonu o online pristupu (OZG), koji je donesen 2017. godine, administracija savezne i lokalne samouprave zapravo je trebala biti potpuno digitalizovana do 2022. godine. Međutim, od 575 usluga navedenih u zakonu, samo 105 ih je realizovano na vrijeme.

No, čak i nakon uvođenja digitalnih usluga, ne ide uvijek sve tako glatko. Tako je tokom podnošenja prijava za porez na imovinu došlo do negodovanja mnogih građana. To je bilo povezano i sa poreskim programom ELSTER, putem koga su vlasnici nekretnina trebali proslijediti svoje podatke. Pri tome se na meti kritika nije našla samo nerazumljivost procedure unošenja podataka, već i sam sistem, jer je portal danima bio preopterećen i dostupan samo u ograničenoj mjeri.

Kako sarađuju savezne, pokrajinske i lokalne vlasti?

Dok neke savezne pokrajine prednjače po pitanju digitalizacije, druge su u značajnom zaostatku. Tako je Hamburg u najboljoj poziciji u Njemačkoj, a Sachsen-Anhalt je na dnu ljestvice. Kao problem prilikom uvođenja bržih i efikasnijih administrativnih rješenja se navodi nedostatak razmjene između komuna i saveznih pokrajina.

Za to je zapravo razvijen princip "jedan za sve", pri čemu oni koji prednjače u digitalizaciji u saveznim i lokalnim vlastima trebaju pružati usluge za one koji zaostaju u tom procesu. "No, nedostatak digitalnih kapaciteta u tehničkom ili kadrovskom pogledu, pogrešni prioriteti ili jednostavno nedostatak interesa u komunama i dalje koče taj proces ", istakao je Röhl.

Kakvu ulogu igra nedostatak komunikacije?

Međutim, nedostatak nije samo uvođenje digitalnih procesa, već nedostaje i saznanja da takvi procesi uopšte postoje. Još od 2019. postoji "Bund-ID" - digitalni korisnički nalog sa kojim se, na primjer, onlajn mogu uputiti zahtjevi. No, za tu uslugu je do sada rijetko ko u Njemačkoj znao ili je koristio. Broj korisnika se nedavno značajno povećao, jer je studentima bila potrebna savezna iskaznica za obračun paušala za energiju. Početkom godine broj korisnika je bio nešto ispod 250.000, a potom je skočio na preko dva miliona.

Slično Bund-ID-u, već postoje elektronski recepti, ali se i oni rijetko koriste. E-recept bi do 2024. trebao biti uveden kao obavezan, a do početka 2025. trebao bi postojati i elektronski dosije svih pacijenata.

Šta je sa digitalnom infrastrukturom?

Za pristup internetu potrebna je digitalna infrastruktura koja pokriva cijelo područje zemlje i sastoji se od kablovske fiksne mreže i mobilne mreže. Iako u gradovima i gusto naseljenim područjima postoje dobre mreže, u ruralnim krajevima još uvijek nedostaje dobra pokrivenost mrežom ili brzi internet. Markus Kreher iz revizorske kuće KPMG kaže da se sa čisto ekonomske tačke gledišta ulaganja u ruralna područja ne isplati. „Ali država ima i obaveze da bude tu za te ljude, a u to se mora ubrajati i digitalna opskrba", ističe on.

Pri tome, napreduje izgradnja standarda pete generacije mobilnih komunikacija - 5G. Telefónica (O2) je krajem jula objavila da njena sopstvena 5G mreža pokriva oko 90 posto svih njemačkih domaćinstava. Njemački Telekom je nedavno dostigao 95 posto pokrivenosti, a Vodafone 81 posto.

Ali, da bi se pospješila digitalizacija, za to je potrebno i mnogo novca. Koliko su ulaganja važna za digitalizaciju,  u izjavi za Tagesschaiu je naglasio i prvi čovjek digitalne asocijacije Bitkom, Bernhard Rohleder. "Preduzeća u Njemačkoj moraju ubrzati tempo. U SAD-u će za dvije godine biti uloženo dva biliona eura u digitalizaciju. Mi u Njemačkoj smo na nivou od 200 milijardi eura godišnje."

Postoji li nedostatak kvalifikovanih radnika?

Kako bi se unaprijedila digitalizacija u Njemačkoj, neophodni su dobro obrazovani stručnjaci. Prema studiji IW-a objavljenoj u decembru prošle godine, nisu samo informatičari i visokokvalifikovani kadrovi važni za digitalnu rekonstrukciju.

Prema istraživačima iz IW-a, nedostatak kvalifikovanih radnika će enormno rasti u narednim godinama.  On će se do 2026. godine posebno osjetiti u stručnim zanimanjima kao što je "tehničar  elektronike za industrijska postrojenja". Procjenjuje se da bi u ovom sektoru do 2026. moglo nedostajati 8.000 kvalifikovanih kadrova.

Trend koji će se vjerovatno nastaviti: do 2026. broj zaposlenih u profesijama vezanim za digitalizaciju mogao bi se "povećati za dodatnih 11,2 posto na skoro tri miliona zaposlenih". Međutim, prema istraživačima IW-a, to uopšte neće biti dovoljno da se riješi problem nedostatka kvalifikovanih radnika u profesijama vezanim za digitalizaciju. "U 2026. godini moglo bi se desiti da će nedostajati skoro 106.000 kvalifikovanih radnika na poslovima digitalizacije”, bila je procjena stručnjaka IW-a.

Koje političke mjere se preduzimaju?

U maju je pokrenuta procedura usvajanja drugog Zakon o online pristupu, OZG 2.0., za digitalnu administraciju. "Najkasnije do 2024. digitalno će se širom Njemačke moći podnijeti zahtjev za prijavu vozila ili izdavanje vozačke dozvole, sklapanje braka, građevinsku dozvolu i dječji dodatak", najavila je u maju ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD). Zakon je takođe naišao na kritike. Predsjednik Bitkoma Achim Berg požalio se: "Sadašnji nacrt zakona nije OZG 2.0, već u najboljem slučaju OZG 1.1."

Koalicioni sporazum zapravo predviđa "obuhvatan digitalni početak". Međutim, implementaciji nedostaje određena koherentnost za digitalno: Uglavnom, Savezno ministarstvo za digitalizaciju i saobraćaj, koje predvodi Volker Wissing (FDP), nadležno je za digitalnu strategiju. No, kako se, prema odluci savezne vlade, radi o temi koje obuhvata i prožima druge sektore, brojni zadaci vezani za digitalizaciju raspoređeni su po različitim resorima. Samo za digitalne identitete nadležno je pet ministarstava, čiji rad koordinira Ministarstvo unutrašnjih poslova.

O nedostatku koherentnosti svjedoči i budžet za digitalizaciju administracije, koji je početkom ovog mjeseca doveo do kontroverzi. Umjesto dosadašnjih 377 miliona eura, u nacrtu budžeta za 2024. godinu predviđeno je samo 3,3 miliona eura, kako je izvjestio Frankfurter Allgemeine Zeitung. Nakon protesta predstavnika njemačke privrede, Ministarstvo unutrašnjih poslova je konačno povećalo iznos tih sredstava za oko 300 miliona eura.

ARD/am/fš

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu