Koliko će Macronov govor u Sorboni imati odjeka u EU?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u svom jučerašnjem govoru u kojem se založio za veću evropsku integraciju spomenuo riječ "paradigma" otprilike 20 puta. 

"Imamo randevu sa istorijom - Evropa bi mogla da umre", upozorio je Macron, stojeći pred stotinama prisutnih u amfiteatru pariške Sorbone, jednog od najstarijih univerziteta u Evropi.

Predsjednik je pozvao na više evropskih integracija; na novu, zajedničku komercijalnu industriju i odgovarajuću evropsku odbrambenu strategiju - koja bi uključivala i sopstveni antiraketni štit.

"Ključno je da Rusija ne smije dobiti rat u Ukrajini [koji je Moskva započela invazijom prije dvije godine] – u pitanju je evropska sigurnost", rekao je on.

"Evropa može biti jaka samo ako je prosperitetna [...] i moramo prestati biti naivni i bolje zaštititi našu industriju", dodao je Macron.

Francuski predsjednik je pozvao na sistem "evropske preferencije" u pet sektora: umjetne inteligencije (AI), kvantnih tehnologija, svemirske tehnologije, biotehnologije i nove energije.

Kako će reagovati druge zemlje članice EU?

Sophie Pornschlegel, direktorica studija u briselskom trustu mozgova „Europe Jacques Delors", smatra da se Macron u svom govoru bavio temom koju je pokrenuo prije sedam godina - u svom prvom govoru o Evropi na Sorboni - u kojem je tada pozvao na više "evropskog suvereniteta".

"Macron ima dobar nos za ono što je relevantno u politici. On razumije kako Evropa funkcioniše i s pravom kaže da je potrebna veća saradnja i integracija — to je jedini način da se odbrane evropski interesi", govori Pornschlegel, dodajući da je dobro što je jedan od glavnih evropskih lidera zauzeo takav proevropski stav.

"Biće zanimljivo vidjeti kako će reagovati druge članice EU i hoće li prihvatiti neke od njegovih ideja?", pita se ona.

Iz predsjedničke Jelisejske palate su u nedavnom brifingu za novinare naglasili da je od 2017. zaista postignuto više evropskog suvereniteta. „Na inicijativu Francuske, EU je bila ujedinjena u podršci Ukrajini, došli smo do zajedničke industrijske i tehnološke politike i promijenili naš pogled na sporazume o slobodnoj trgovini radi bolje zaštite evropske industrije", rekao je portparol predsjednika Francuske.

"Normalno je da Francuska daje doprinos sljedećoj strateškoj agendi EU", dodao je on. Zemlje članice će o petogodišnjoj mapi puta raspravljati krajem juna.

Pornschlegel se slaže s tim stavom - u određenoj mjeri.

"Neki od njegovih prijedloga iz 2017. nisu ostvareni - poput budžeta eurozone i mnogo jače poreske saradnje - ali Macron barem ima nove ideje za Evropu, za razliku od drugih zemalja, poput Njemačke, koje samo blokiraju stvari", rekla je ona.

'Ne samo evropski govor'

Međutim, Benjamin Morel, politolog i predavač javnog prava na Univerzitetu Paris-Pantheon-Assas, sumnja da je Macron govorio samo u smislu iščekivanja nove strateške agende.

"Evropa je jedno od Macronovih ključnih pitanja - on ima za cilj da unaprijedi trenutno slabe izglede svoje stranke uoči parlamentarnih izbora za Evropski parlament u junu", rekao je on u razgovoru za DW.

Trenutne ankete predviđaju da će Valerie Hayer, kandidatkinja stranke Renesansa, iz koje dolazi i Macron, osvojiti oko 16 posto glasova - u poređenju sa otprilike 30 posto za Jordana Bardellu iz krajnje desničarske stranke Rassemblement National (RN). Pored toga, socijalističko-centristički kandidat Raphael Glucksmann odmah je iza Hayer.

"Loš rezultat na izborima za EU pretvorio bi njegov predsjednički mandat u predsjedavanje hromog patka [hromi patak je predsjednik ili drugi političar koji je još uvijek na funkciji, ali se neće kandidovati na novim izborima ili je izgubio izbore] i uništio bi ono što je ostalo od njegovog autoriteta", naglasio je Morel.

Manje od trećine francuskih birača trenutno ima pozitivno mišljenje o predsjedniku Macronu, pokazuju posljednje ankete javnog mnijenja.

"Sumnjam da će Macronov govor francuske glasače ispuniti entuzijazmom", rekao je Morel.

Catherine Fieschi, gostujuća saradnica u Centru za napredne studije Robert Schuman pri Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci i autorka knjige "Populocracy", podržava takav stav.

"To je vrlo neobično, jer prema istraživanjima javnog mnijenja većina Francuza je proevropski nastrojena i snažno se protivi Frexitu, odnosno izlasku Francuske iz EU", rekla je ona za DW.

„Ali, čini se i da Evropu i euro uzimaju zdravo za gotovo i mnogi od njih nemaju problema da glasaju za veoma antievropski RN", dodala je Fieschi^, kojoj jučerašnji govor nije ličio na predizbornu kampanju.

"On je razmatrao ono što je učinjeno u Evropi i govorio da moramo učiniti mnogo više - ali nije se obraćao francuskim biračima", smatra ona.

Ako se trenutni trend nastavi, RN bi mogao osvojiti više mjesta u Evropskom parlamentu nego 2019. godine, kada je stranka osvojila 23 posto glasova.

S obzirom na to da drugi krajnje desničarski pokreti širom Evrope takođe imaju jaku podršku u anketama javnog mnijenja, nacionalistički blok "Identitet i demokratija" mogao bi prestići Macronovu EU političku grupu „Renew", koja je trenutno treća po veličini u Evropskom parlamentu i ima jako puno uticaja na donošenje EU odluka.

'Pobjeda Le Pen bi imala katastrofalne posljedice'

„To ne znači da će krajnja desnica vladati Evropskim parlamentom, ali što je veća njihova grupa, veća je vjerovatnoća da će i druge grupe, poput desnog-centra EPP-a, usvojiti krajnje desničarske stavove kako bi održali vlast — što već čine, na primjer kada je u pitanju imigracija", objašnjava Pornschlegel.

"To omogućava krajnjoj desnici da izgleda 'normalnije', što bi im moglo pomoći da dobiju na nacionalnim izborima i ostvare uticaj na nivou EU u moćnom Evropskom vijeću", dodaje istraživačica.

Analitičari takođe više ne otpisuju mogućnost pobjede krajnje desnice na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2027. - a neki čak optužuju predsjednika Macrona da je "normalizovao" RN usvajanjem nekih njihovih stavova. Jedan primjer je nedavni francuski zakon koji pooštrava pravila imigracije.

Pornschlegel smatra i da bi pobjeda liderke RN Marine Le Pen imala katastrofalne posljedice po Evropu.

"To bi bio konačni udarac takozvanom francusko-njemačkom motoru, odnosno saradnji između Francuske i Njemačke, koja je ključna da se EU kreće unaprijed", upozorila je ona.

Ali u sali Sorbone, Macron je bio nepokolebljiv u stavu da se neće dati zaplašiti porastom populizma.

"Najbolji način da uzvratimo je da damo obećanja koja možemo ispuniti - možemo vratiti kontrolu nad svojom sudbinom", rekao je.

"Trebamo vjerovati u naše evropske vrijednosti i humanizam."

Uredio: Jon Shelton

Članak je preveden sa engleskog jezika.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu