Kolika je snaga društvenih mreža u izbornom procesu u BiH?

Do lokalnih izbora u BiH ostalo je nešto više od mjesec dana (2. oktobar), ali kampanja političkih subjekata uveliko traje. Mjesecima. I to ne samo na televiziji, radiju ili u novinama već I na društvenim mrežama, gdje nema nikakve kontrole kada je riječ o oglašavanju. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH su DW-u rekli da se radi o području koje je veoma teško kontrolisati. Kolumnista magazina Buka, Dragan Bursać kaže da ovakvom vidu oglašavanja ne treba davati mnogo pažnje, s obzirom da je korištenje društvenih mreža od strane političkih subjekata, kako ističe, smiješno.

“Njihovi uticaj je minoran. Kakva država takvo ljudstvo, kakvo ljudstvo takva politika, kakva politika takvi i političari. Postoje tu neki začeci neke informative gdje oni svoje akcije i reakcije objavljuju na društvenim mrežama ali to je za sada sve na početku”, kaže Bursać.

Od autsajdera do “velikih igrača”

Međutim, ove godine situacija je malo drugačija kada je riječ o aktivnosti političkih subjekata. Neki od njih veoma su aktivni i dobar dio aktivnosti posvetili su upravo društvenim mrežama. Dragan Šajić Šaja, koji je nezavisni kandidat za odbornika u skupštini Grada Banjaluka, kaže da je kao totalni autsajder, koji je na prošlim lokalnim izborima osvojio samo 85 glasova, morao na neki način da promjeni taktiku. Odlučio se za “iskrenu kampanju” - „Glasajte za moje radno mjesto“ - jer kako tvrdi “ne može da laže glasače”. Izabrao je Tviter jer je to po njemu najlakši način da bude primjećen.

“Trgovina” profilima

“Na Tviteru nisam počeo od nule već mi je prijatelj ustupio svoj profil. Prvi dan sam izgubio 80 pratilaca, ali sam zato dobio pažnju ostalih. Naša politička scena je jako inspirativna jer uvijek ima izjava “ozbiljnih” političara na koje se može dodati šlagvort u vidu dobrog tvita. Moj cilj je da obesmislim apsurdni običaj da siromašni narod glasa za bogate političare koji u svom mandatu samo povećavaju stanje na svom bankovnom računu. Nemam milosti ni prema vlasti ni prema opoziciji jer mislim da su to dvije strane iste medalje”, kaže Šajić svjestan da Tviter nema veliku moć kod glasača s obzirom da se prosječni birač nalazi ispred malih ekrana.

Jedan od najaktivnijih političara sa “dužim stažom” na društvenim mrežama je Igor Radojičić, kandidat za gradonačenika Banjaluke. U virtuelnoj interakciji sa biračima je oko pet godina, u kontituitetu. Ovakav vid komunikacije sa glasačima je sve bitniji kaže, iako tvrdi da lični kontakt ništa ne može zamijeniti.

Društvene mreže vs lični kontakt sa biračima

“Vidim ovo kao važan oblik komunikacije čija će popularnost i uticaj tek rasti. I za informisanje i za objašnjavanje stavova. Moja fan stranica je moja mala novina. To je put do one grupacije građana, posebno onih mlađih, koji ne prate klasične medije, kampanju, mitinge... A za širi pristup građanima ništa kod nas ne može zamijeniti ‘pješadiju' tj. lični kontakt, obilazak terena i mrežu aktivista. E, ja kombinujem i jedno i drugo.“

I izbornom štabu NDP-a svjesni su kažu značaja i mogućnosti društvenih mreža i njihovog dometa u izbornim kampanjama. Iskustvo su, tvrde, stekli 2012. godine jer su još tada angažovali značajne ljudske resurse koji su apsolutno iskoristili moć društvenih mreža u kampanji.

“ Nakon četiri godine, ovaj vid komunikacije sa građanima se još više etablirao kao nezaobilazan segment ukupne kampanje. Ako je ranije i bilo ograničenja u pogledu korišćenja društvenih mreža od strane ruralnog ili informatički manje pismenog stanovništva , to sada nije slučaj. Ako vam kažemo da skoro 30 odsto glasova očekujemo od građana koje ćemo animirati putem, prije svega, Fejsbuka ali i Tvitera, onda su vam jasna naša očekivanja i s tim u vezi imamo spremljene sve ljudske i tehničke resurse za ovaj vid kampanje”, kaže pored ostalog Marinko Učur, portparol NDP-a i član izbornog štaba kandidata ove partije za gradonačelnika Banjaluke Dragana Čavića.

Neutralizacija botovima

BiH sigurno još ne spada u zemlje sa visokim stepenom korištenja novih tehnolgija i njihove primjene u izbornom procesu pa je teško očekivati neki značajan postotak osvojenih glasova iz ove sfere. Ova oblast nije regulisana do kraja ni van BiH gdje se najviše pažnje obraća na javne servise u postupku kontrole medijskog oglašavanja političkih subjekata. Svi ostali, manje više su u funkciji neke političke strukture, što je teško zabraniti, uključujući i društvene mreže van zvaničnog trajanja kampanje.

“Društvene mreže nisu toliki problem jer one nemaju toliki uticaj. Tu postoji cijela armija botova, stranačkih robota, koji spinuju sve i jedni druge neutrališu. Ne vjerujem da će dakle to političkim subjektima biti presudno u kampanji. Više će se gledati da li su aktivni cijele godine”, kaže analitičar Asim Metiljević.

Zaobilaženje propisa

Plaćeno oglašavanje od dana raspisivanja izbora do dana zvanične predizborne kampanje je zabranjeno Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine svim političkim subjektima. Međutim, očigledno je da veliki broj političkih subjekata krši ta pravila plaćenim reklamiranjem na internetu a posebno na Fejsbuku i Tviteru. Ranije su neki članovi CIK-a bili stanovišta da je neophodno promjeniti Izborni zakon te jasnije defnisati ovu oblast s obzirom na rastući uticaj društvenih mreža. Međutim, sve je ostalo samo na prijedlogu. Zbog toga je Transparency Internacional početkom godine poslao preporuke za izmjene Izbornog zakona koje se odnose i na uvođenje mehanizma za prevenciju zloupotrebe javnih sredstava.

“Što se tiče zabrane oglašavanja od raspisivanja izbora do zvaničnog početka kampanje kao i predizborne tišine, one nisu detaljno definisane, pa tako dozvoljavaju zaobilaženje. Naprimjer imali smo situaciju da smo prijavljivali stranku koja je stavila bilborde sa sloganima i svojim bojama mnogo prije početka kampanje, a na dan početka su samo prelijepili pola bilborda i dodali logo stranke. Takođe, održavaju se predizborni skupovi pod izgovorom da su to konvencije, skupštine stranke, ili se čak organizuju tribine koje navodno organizuje neka institucija, a koriste se za promocuju stranke i kandidata”, kaže Ivana Korajlić iz TI.

Iskrena komunikacija, put do birača

Sva priča o oglašavanju mimo zvanične kampanje, za kandidata za odbornika Demokratskog narodnog saveza u skupštini grada Banjaluka Nikoline Trninić u drugom je planu. Za nju su društvene mreže dobar kanal za komunikaciju sa javnošću i potencijalnim biračima. Svjesna je da u BiH one još nemaju značajniji uticaj kao što je to slučaj u nekim evropskim zemljama ali vjeruje u otvorenu i iskrenu komunikaciju sa građanima.

“Svoje naloge na mrežama nisam preuredila i podredila izbornim ciljevima, jer isto smatram besmislenim. Moja komunikacija sa prijateljima, pratiocima i onima koje ja pratim je otvorena i iskrena. Možda je ovakav pristup pogrešan, ali smatram da je ono što glasači od kandidata traže, posebno oni koji su prisutni na mrežama, jesu prirodnost i iskrenost, a njih neće pronaći u uvježbanim i pripremanim pamfletima. Mislim da je upravo ovo ono što me izdvaja od ostalih kandidata, koji vjerovatno prema nečijim preporukama, ‘ubrzano', često pogrešno i agresivno koriste naloge na društvenim mrežama, koje poneki aktiviraju samo u periodu izborne kampanje”, smatra Trninić.