Ko će platiti ceh trgovinskog rata?
22. novembar 2018
Vlada Kosova smatra da odluka o povećanju taksi na proizvode iz Srbije ne samo da nije u suprotnosti sa pravilima CEFTA nego, naprotiv, u skladu sa njima.
U pismu koje je Vlada u Prištini poslala na adresu mnogih prijestonica, a u koje DW ima uvid, ona se poziva na član 18 sporazuma CEFTA u kojem se kaže da članice mogu preduzeti „sve neophodne akcije" kako bi zaštitile ključne bezbjednosne interese ili u cilju primjene međunarodnih obaveza ili domaćih politika.
Vlada Kosova tvrdi da je Srbija (a i Bosna i Hercegovina) zapravo ta koja „svo vrijeme krši pravila CEFTA". Ukazuje se tako na kampanju da se povuku priznanja Kosova, uspješnu sabotažu kosovskog članstva u Interpolu, onemogućavanja slobodnog protoka robe sa Kosova preko teritorije Srbije, pritiske na srpske članove da napuste Kosovske snage bezbjednosti, sprečavanje učešća predstavnika Kosova na međunarodnim skupovima...
Potez Prištine sa drakonskim povećanjem carina na 100 odsto za robu iz Srbije i BiH naišao je na oštru reakciju predstavnika Evropske unije. Visoka predstavnica Federika Mogerini i komesar za proširenje Jonanes Hahn su zatražili da se mjere odmah ukinu. Međutim premijer Kosova Ramuš Haradinaj tvrdi da te mjere „neće biti ukinute prije nego što Beograd prizna državnost Kosova".
„Mi smo te mjere uveli od muke, ne zato što smo htjeli. Mi moramo da branimo interese Kosova", rekao je Haradinaj u kosovskom parlamentu. Premijer Kosova je odbacio kao popuno netačne tvrdnje u Beogradu da su te mjere usmjerene protiv Srba na Kosovu. „Majlinda Keljmendi je šampion svijeta u džudou, a mi treba da budemo šampioni u zaštiti prava manjina – prije svega srpske manjine na Kosovu, pošto su oni naši državljani", dodao je Haradinaj.
Mjere protiv Srbije su podržali maltene svi bitni igrači na kosovskoj političkoj sceni, osim predsjednika Hašima Tačija, koji se do sada nije oglasio.
Ilegalna roba iz Srbije?
Potpredsjednik Vlade Fatmir Ljimaj tvrdi da Srbija „stalno onemogućava kamione sa Kosova da uđu na teritoriju Srbije, uz razna objašnjenja". Ljimaj tvrdi da je stvarni uvoz iz Srbije dvostruko veći od zvaničnih 450 miliona eura jer polovina robe ulazi nelegalnim putevima. To je jednako priznanju da kosovske vlasti nemaju potpunu kontrolu teritorije na sjeveru Kosova, gdje se roba i ljudi kreću bez potpune evidencije.
Ilegalni uvoz je indirektno potvrdio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić koji je, govoreći o za sada nepotvrđenom kretanju „albanskih trupa" ka sjeveru Kosova, rekao: „Moguće je da kreću u kontrolu jezera da pokazuju mišiće i da kontrolišu zeleni prelaz na sjeveru kako bi spriječili bilo kakav uvoz robe."
Sa druge strane obim izvoza robe sa Kosova u Srbiju je svega oko 20 miliona eura godišnje, i to su mahom prehrambeni i poljoprivredni proizvodi. Ekonomski stručnjak Naim Gaši tvrdi da su Srbija i Bosna i Hercegovina stalno „gazile pravila CEFTA korištenjem raznih mehanizama da onemoguće slobodni protok robe sa Kosova".
Tako recimo sa Kosova u Srbiju ne može da uđe roba koja ima oznaku „Republika Kosova", a sa druge strane na Kosovo se do sada izvozila roba koja ima oznaku „Kosovo i Metohija", „Kosovo Unmik 1244" ili „Kosovo*".
„Svaki proizvod sa Kosova mora da prođe provjeru na granici sa Srbijom, pošto Srbija ne priznaje državne institucije Kosova koje vrše kontrole proizvoda", kaže Gaši.
Da li će skočiti cijene na Kosovu?
Srbija je, prema tvrdnjama Vlade Kosova, sprečavala i tranzit robe namijenjene tržištu EU. Kosovske firme, dodala je prištinska Vlada u saopštenju, nemaju mogućnost da konkurišu na tenderima u Srbiji dok su srpske firme dobile više od sto javnih ugovora na Kosovu.
Gaši tvrdi da „Srbija blokira i funkcionalnost energetske veze sa Albanijom", pošto je uložila veto na članstvo Kosova u Energetskom komitetu, što za privredu Kosova znači između 30 i 40 miliona eura gubitka godišnje.
Političarima, ali i stručnjacima u Prištini moralo bi međutim da bude jasno da drakonske carine koje de fakto zaustavljaju robu iz Srbije i BiH znače poskupljenja ili nestašice za građane Kosova. Jasno je takođe da će međunarodna zajednica nastaviti sa pritiskom da se te mjere ukinu. Premijer Haradinaj pak tvrdi da neće pokleknuti pod pritiscima.
Ekonomista Naim Gaši međutim kaže da posljedice po standard kosovskih građana „neće biti toliko drastične koliko se tvrdi" pošto roba iz Srbije „čini samo 14 odsto ukupnog uvoza". Trgovci na Kosovu su pozvani da ne dižu cijene i tragaju za alternativnim načinima da popune svoje rafove.