Ko će biti predsjednik Haškog tribunala?
1. oktobar 2013Prvi put će biračko tijelo od 18 sudija Haškog tribunala morati da se opredjeljuje između dvojice kandidata za predsjednika i isto toliko za potpredsjednika. Najstarijem sudiji Tribunala, Amerikancu Meronu, koji ima 83 godine, suprotstaviće se jedan od najmlađih, južnokorejski sudija O-Gon Kvon (Kwon), kojem je 60 godina. Aktuelnom potpredsjedniku Tribunala, Maltežaninu Ađusu protivkandidat je holandski sudija Alfons Ori (Alphons Orie).
Kvon i Ori u ovom trenutku predsjedavaju vijećima koja vode postupak protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Meron i Ađus su po funkciji članovi Žalbenog vijeća. Poslije ljetošnje afere, koja je uslijedila nakon što su mediji širom svijeta objavili pismo danskog sudije Frederika Harhofa (Harhoff) u kojem je, zbog izricanja serije oslobađajućih presuda, izrazio rezerve prema nezavisnosti i nepristranosti Tribunala, današnje glasanje i izbor može unijeti novu napetost i zabrinutost kako među sudijama tako i u javnosti zemalja bivše Jugoslavije.
Oslobađajuće presude
Sudija Teodor Meron se kandiduje za najvišu funkciju u ovom međunarodnom sudu nakon što je Žalbeno vijeće, kojim je on predsjedavao, tijesnom većinom glasova donijelo oslobađajuću presudu generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a potom načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću. U prvostepenom postupku, Gotovina je bio osuđen na 24, Markač na 18 godina, a general Perišić, koji je optužen i za pomaganje počiniocima genocida u Srebrenici, čak na 27 godina zatvora. Onda su im, u žalbenom postupku, kao pod čarobnim štapićem, koji je, prema mnogim diskretnim naznakama u komentarima vodećih svjetskih medija, držao sadašnji predsjednik Tribunala, te decenijske kazne naprosto nestale, i oni su na slobodi.
Zbog takvih odluka Žalbenog vijeća sva udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, kao i nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske, tražile su od Ujedinjenih nacija smjenu sadašnjeg predsjednika Tribunala, ali nikad nisu dobile ni odgovor na taj zahtjev. U biračkom tijelu, koje će danas odlučiti ko će biti novi i vjerovatno posljednji predsjednik Tribunala, biće i sudija Harhof , koji je svoje pismo napisao zbog "neprijatnog osjećanja da je Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmana nekih uticajnih zemalja".
Može se sudiji Harhofu vjerovati kad kaže da to osjećanje i zabrinutost dijele i neke kolege "koje sreće u hodnicima suda". Sve to govori da današnji izbor neće, kao u proteklih dvadeset godina, biti stvar konsenzusa ili aklamacije, nego težak ispit za profesionalnu i moralnu savjest 18 sudija Haškog tribunala.
Autor:Dževad Sabljaković
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić