1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je odbio Kutiljerov plan?

19. februar 2013

Žoze Kutiljero (Jose Cutileiro), portugalski diplomata je, po nalogu Evropske zajednice, u proljeće 1992. održao niz sastanaka sa liderima nacionalnih stranaka, nastojeći postići mirovno rješenje i spriječi rat u BiH.

https://p.dw.com/p/17hHC
Foto: Reuters

Dvadeset godina kasnije Kutiljero je odbio Karadžićev zahtjev da svjedoči u njegovu odbranu, ali se morao pojaviti u sudnici pošto mu je Haški tribunal uputio takozvani obavezujući nalog za svjedočenje.

Kao zastupnik sopstvene odbrane Karadžić je ispitivanjem Kutiljera nastojao dokazati da se uvijek zalagao za mirno rješenje nacionalnih sukoba u Bosni i Hercegovini. On i skupština bosanskih Srba prihvatili su Kutiljerov plan kojim bi rat bio spriječen, ali ga je odbio Alija Izetbegović i zato je kriv za rat, tvrdio je Karadžić. Kutiljero je, međutim, u svojoj izjavi rekao da je "odbijanje predsjednika Izetbegovića da prihvati da je realna Bosna drugačija od one koju je on želio, doprinijelo ratu koliko i snovi o Velikoj Srbiji i hrvatskoj hegemoniji".

"Evropljani su u osnovi htjeli da Bosna opstane. Nismo htjeli nikakve promjene, nikakve interne granice. Hrvati i Srbi nisu bili zainteresirani da Bosna ostane takva kakva je, a Muslimani jesu, i taj sporazum je bio pokušaj da se nađe rješenje. Mi smo govorili o preliminarnoj karti, a to je bio pokušaj da se dođe do malo dobre volje, odnosno da se iskoristi malo dobre volje svih strana, da ih se stavi na isto mjesto i da se počne raditi na nečem održivom, ali nikakva linija, ni jedna granica nije bila konačna. O tome se samo moglo pregovarati", rekao je Kutiljero.

Radovan Karadzic
Radovan Karadžić je nastojao dokazati da se uvijek zalagao za mirno rješenjeFoto: AP

Teritorije jedinstvenog srpskog carstva

Tužilac Alan Tiger je podsjetio da je istog dana, 18. marta 1992. kad je načelno prihvaćen sporazum o principima na kojima će se zasnivati zajednička država, u Skupštini na Palama otvorena rasprava o sprovođenju etničke podjele navodno na osnovu Kutiljerovog plana. Na toj sjednici je istaknuto da Srbi moraju dobiti sve teritorije Bosne i Hercegovine gdje su bili u većini prije Drugog svjetskog rata i da te teritorije moraju postati dio "jedinstvenog srpskog carstva".

"To je bila samo jedna od gluposti s kojima smo se morali nositi tada. Naprotiv, o tome nije bilo ni govora. Rečeno je da Srbi ni Hrvati ne smiju cijepati Bosnu, odnosno pripajati se Hrvatskoj ili Srbiji", rekao je Kutiljero.

U unakrsnom ispitivanju tužilac Tiger je pobijao tvrdnju optuženog Karadžića da je zajedno sa srpskim narodom u Bosni i Hercegovini prihvatio Kutiljerov plan kako bi sačuvao mir. Naprotiv, Karadžić je isticao da u tom planu nema ničeg prihvatljivog, izuzev podjele zemlje na tri dijela. "Da nije toga, to jest šanse za ostvarenje strateških ciljeva srpskog naroda o podjeli Bosne i pripajanju Srbiji, Kutiljerov plan nikad, nikad, nikad ne bih potpisao", citirao je tužilac Tiger nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić