Klimatske promjene krivci za nesnosne vrućine?
1. august 2018
Rekordno visoke temperature u Njemačkoj, i do 39 stepeni, šumski požari u Švedskoj i drugim zemljama na sjeveru starog kontinenta, kao i otrovne alge u neobično toplom Sjevernom moru u Poljskoj - Evropa stenje pogođena trenutnim toplotnim udarom. Dok već dugo traju veoma visoke temperature u velikom dijelu Evrope, nameće se pitanje - da li su klimatske promjene za to odgovorne?
Naučnici kažu - da. "Vjerovatnoća da su za ovaj toplotni talas razlog klimatske promjene je udvostručena", kaže Gert Jan Oldenborg sa Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta. Van Oldeborg je dio mreže organizacije "World Weather Atribution" (WWA) u kojoj naučnici sa sedam instituta u skoro realnom vremenu istražuju moguću vezu između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uslova koji trenutno vladaju na evropskom kontinentu. WWA tim je analizirao ovaj toplotni talas u Evropi i protekle nedjelje predstavio rezultate svog rada.
Kako naučnici mogu da svedu pojedinačne vremenske prilike na klimatske promjene?
Ranije nije bilo jednostavno zaključiti šta je konkretan razlog za vremenske promjene. Jer, mnogi faktori utiču na toplotne talase, oluje i jake kiše. Danas, zahvaljujući superkompjuterima i najnovijim klimatskim modelima, naučnici mogu da izračunaju vjerovatnoću kojom su pojedinačne vremenske prilike prouzrokovane klimatskim promjenama. To funkcioniše po principu kako ljekari mogu da ustanove vezu između pušenja i oboljenja od raka. "Pušenje nije jedini razlog, ali povećava vjerovatnoću da se dobije rak", kaže Friderike Oto, naučnica sa Environmental Change Institut na Univerzitetu Oksford.
Kako bi izračunali vjerovatnoću da su vremenske prilike u vezi sa klimatskim promjenama, naučnici su izradili dva modela: prvi za klimu u kojoj mi živimo i drugi za klimu bez izduvnih gasova koje čovjek ispušta u atmosferu. Svi podaci, koji su ubačeni u ova dva modela, su identični. Jedina razlika su klimatske promjene. Tako da, kada uporedite rezutlate oba modela, onda razlike možete pridružiti klimatskim promjenama. Ovim metodama naučnici mreže WWA su već mogli da pokažu kako su klimatske promjene utrostručile mogućnost da dođe do uragana Harvi, a učetvorostručile mogućnost toplotnog talasa u južnoj Evropi prošle godine. Suprotno tome, klimatske promjene na primjer nisu uticale na suše u Sao Paolu 2014.
Kako su naučnici dokazali vezu između klimatskih promjena i aktuelnog toplotnog talasa u Evropi?
Kao osnovu za svoj istraživački rad WWA tim je uzeo aktuelna i istorijska mjerenja tempereature sa sedam meteoroloških stanica u sjevernoj Evropi. Stanice u Finskoj, Danskoj, Njemačkoj, Irskoj, Holandiji, Norveškoj i Švedskoj izabrane su iz praktičnih razloga - digitalna mjerenja su bila odmah dostupna i sežu do ranog XIX stoljeća. Potom su u oba klimatska modela dodati različiti scenariji: klimatskih prilika u kojima živimo, i klima bez gasova koje proizvode ljudi. Razultati su potom upoređeni.
U slučaju Kopenhagena grupa je izračunala da se u našoj klimi ovakvi toplotni talasi, kao ovaj aktuelni, događaju svakih sedam godina. Ali, u klimi koju nisu promijenili ljudi, ovakvi talasi bi se događali tek na svakih 35 godina."Dakle možemo reći da se vjerovatnoća udesetostručila da su klimatske promjene (u slučaju Kopenhagena) razlog za ovakve vremenske prilike", kaže naučnica Oto sa Oksoforda za DW. Analizama na svih sedam meteoroloških stanica se došlo do zaključka da je više nego udvostručena vjerovatnoća da su klimatske promjene razlog za trenutne toplotne talase u Evropi.
Zaštoje važno da se zna, da li klimatske promjene uzrokuju određene vremenske prilke?
Klimatske promjene su apstraktna tema s apstraktnim brojkama. Najvažniije mjerenje za njihova istraživanja je na primjer porast prosječne temperature na globalnom nivou. Jer, ljudi ne osjećaju globalnu prosječnu temperaturu. Oni osjećaju dejstvo obilnih kišnih padavina, toplotnih talasa, oluje i suše. "Vrlo je važno pokazati primjere djelovanja klimatskih promjena", kaže Rober Votar iz francuske Laboratory for Climate and Enviroment Sciences za DW. Tek kada vidimo kako klimatske promjene izgledaju, tek tada se na njih možemo i spremiti.
Nakon toplotnih talasa iz 2003. godine kada je samo u Francuskoj život izgubilo 15.000 ljudi, francuska vlada je uspostavila hitni plan, kako bi se zemlja pripremila na buduće periode sa visokim temperatura i opasnostima koje predstavljaju za zdravlje stanovništva. Ali, stručnjaci strahuju da su ovi planovi zastarjeli. "Naša infrastruktura i preventivne zdravstvene mjere su bazirane na toplotnim talasima i obilnim kišama, koje smo preživjeli. Ali, nama mora postati jasno da klima koju imamo danas nije kakva je bila nekad, a u budućnosti će pak biti potpuno drugačiija", kaže Votar.
Neki političari su odmah reagovali na ovakvo mišljenje. Poslanici u Velikoj Britaniji, gdje se živa u termometru protekle nedjelje pela i na 30 podioka i više, pozvali su vladu da razvije strategiju kako bi se ljudi zaštitili od toplotnih udara, prvenstveno stariji. Strahuju da bi do 2050. broj smrtno stradalih zbog posljedica velikih vrućina mogao da se utrostruči.
Hoće li u budućnosti biti više ekstremnih vremenskih neprilika?
Naučnici su i ovdje jedinstveni - da. "Toplotni talasi kao ovaj će biti sve češći i češći", kaže Endrju King naučnik sa Univeziteta u Melburnu za DW. "Znamo da će se toplotni talasi i vrela ljeta, kao ono zloglasno ljeto iz 2003. u Evropi, vrlo vjerovatno događati u najvećem broju narednih godina, čak i ako se globalno zagrijavanje zadrži ispod dva stepena." Pariški sporazum o klimi potpisalo je 197 zemalja sa ciljem da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 do 2 stepena. Ali, još uvijek nedostaju mjere da se ovaj cilj postigne. Trenutno smo iznad dva stepena.
Naučnici upozoravaju da će vrijeme postati nestabilnije i nepredvidljivije. Suše i poplave bi mogle da se smjenjuju. Teško će biti moguće pripremiti se na klimatske promjene, kaže Oto. "Najopasnije, kada je riječ o klimatskim promjenama, je to što nismo navikli da im se prilagođavamo i to će se teško promijeniti."